Ispitivanje klijavosti sjemena povrća

Dating > Ispitivanje klijavosti sjemena povrća

Click here: ※ Ispitivanje klijavosti sjemena povrća ※ ♥ Ispitivanje klijavosti sjemena povrća

Ponavljanja koja sadrže odreðeni broj sjemenki, po potrebi se uzimaju iz prosjeènog uzorka nakon njegova prethodnog miješanja. Pakiranje Partija treba biti u pakiranjima koja se mogu zapečatiti ili imaju plombe, i koja su označena jedinstvenim brojem partije. Sjeme mora imati zadovoljavajuću sortnu autentičnost i sortnu čistoću.

O izdanim deklaracijama Zavod vodi evidenciju po obrascu broj 4. Vršni pupoljak i okolna tkiva: deformirani, ošteæeni, nedostaju, truli od primarne infekcije. U takvim sluèajevima uzorkivaè može tražiti da neke vreæe budu potpuno ili djelomièno ispražnjene da se omoguæi uzorkovanje, nakon èega se sjeme vrati u vreæe. Označavanje Pakiranje sjemena može se smatrati označenim kada se na njemu nalazi jedinstvena identifikacijska oznaka koja određuje partiju kojoj pakiranje pripada. Smatra se da je sorta u dovoljnoj mjeri ujednačena ako su, s iznimkom manjih odstupanja, biljke od kojih se sastoji, uz uvažavanje prepoznatljivih svojstava reproduktivnog sustava biljaka, slične ili genetski identične cjelini u pogledu značajki koje se razmatraju u ovu svrhu. Krem-proizvodima mogu se dodati bez posebnog deklariranja, u ukupnoj kolièini do 5%, dodaci navedeni u stavku 1. Deklaracija može sadržavati i druge podatke važne za potrošaèa. Za sjetvu na manjim površinama može se sijati i naklijalo sjeme povrća. Ako je to potrebno, uzorci se mogu uzeti službeno. Minimalna težina radnog uzorka Minimalna težina radnog uzorka je propisana za svaku pojedinu analizu. Države članice osiguravaju provođenje službenog nadzora u vezi sa stavljanjem na tržište sjemena povrća barem putem nasumičnih provjera kako bi provjerile udovoljavanje zahtjevima i ispunjavanje uvjeta ove Direktive.

Za vrste koje se ne melju može proteæi najviše 1 min od trenutka uzimanja sjemena do vremena kad se radni uzorak zatvara u posudu za sušenje i važe. Kakao-lom jest oèišæena, ljuske i klice osloboðena jezgra kakao-zrna.

PRAVILNIK - Spondilocladium atrovirens , ali da bolest ne uzrokuje gubitak turgora gomolja i da nije napadnuto više od jednog okca po jednom gomolju.

Pregled propisa za poduzetnike - Pravilnik o temeljnim zahtjevima kakvoæe, naèinu ispitivanja, pakiranju i deklariranju sjemena poljoprivrednog bilja - 10. Knjigovodstvo Pravilnik o temeljnim zahtjevima kakvoæe, naèinu ispitivanja, pakiranju i deklariranju sjemena poljoprivrednog bilja i drugi propisi Republike Hrvatske PREPORUKA: Detaljan pregled zakona i drugih propisa Republike Hrvatske Pravilnik o temeljnim zahtjevima kakvoæe, naèinu ispitivanja, pakiranju i deklariranju sjemena poljoprivrednog bilja Narodne novine br. Brzi pretpregled sadržaja ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva 63 Na temelju èlanka 16. OSNOVNE ODREDBE Èlanak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se obveze, postupci i metode uzorkovanja sjemena, naèin utvrðivanja kakvoæe sjemena, temeljni zahtjevi za kakvoæu sjemena, uvjeti, naèin pakiranja i deklariranja sjemena, obveze, postupci i metode uzorkovanja sjemena, najveæa dozvoljena kolièina partije, velièina sitnog pakiranja, izgled i sadržaj obrazaca deklaracija i drugih dokumenata koje vode doraðivaèi, uvoznici i proizvoðaèi sjemena, naèin i obveze voðenja evidencija, uvjeti držanja i èuvanja sjemena u trgovini, naèin kontrole rada laboratorija i uzorkivaèa te naèin i program struènog osposobljavanja uzorkivaèa. U smislu ovoga Pravilnika pojmovi imaju sljedeæe znaèenje: — Poljoprivredno sjeme je sjeme kao generativni dio poljoprivrednog, ljekovitog i aromatiènog bilja, micelij gljiva, vegetativni dio bilja gomolj, lukovica, luèica, presadnica i sl. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u daljnjem tekstu: Zakon i sjeme iz prvih generacija ostalih naèina križanja roditeljskih komponenti unutar biljne vrste; Èlanak 3. ISPITIVANJE KAKVOÆE SJEMENA Èlanak 4. Dopuštena su odstupanja izmeðu deklarirane kakvoæe i kakvoæe što je ponovljenim ispitivanjem utvrde ovlašteni laboratoriji u granicama do minimalno odnosno maksimalno propisanih vrijednosti èistoæa, klijavost, udio vlage, prisustvo korovskih i drugih vrsta te dodatne norme u Dodatku 1. Zakona u daljnjem tekstu: uzorkivaè. Zakona u daljnjem tekstu: ovlašteni laboratorij izdaje izvješæe o kakvoæi sjemena na Obrascu 2 èiji je sadržaj propisan u Dodatku 3. PAKIRANJE SJEMENA Èlanak 14. Zakona je odreðena kolièina sjemena koju je proizveo jedan proizvoðaè, a koja je obilježena jedinstvenim brojem partije i koju prati propisana dokumentacija. Sjeme namijenjeno izvozu može se pakirati i na naèin predviðen ugovorom izmeðu prodavaèa i inozemnog kupca, ali tako da se udovolji prijevoznoj i drugoj manipulaciji do krajnjeg odredišta. Veže se tako da se ne može otvoriti bez skidanja odnosno ošteæenja plombe. Na plombi mora biti vidljivo ispisana oznaka pravne ili fizièke osobe koja je sjeme pakirala. Uzorkovanje za ispitivanje kakvoæe partije sjemena i inspekcijske potrebe ne narušava originalnost pakiranja. DEKLARIRANJE SJEMENA Èlanak 20. Zakona, ne stariji od 4 mjeseca. Zakona kao udomaæene te ne udovoljavaju kriterijima za izdavanje OECD certifikata. Certifikat izdaje dobavljaè sjemena. Zakona te sjeme ukrasnih trava, sjeme povræa i cvijeæa, kategorije standard i proizvodno sjeme ukrasnih trava, travnih i djetelinsko travnih smjesa namijenjenih za podizanje travnjaka i igrališta u sitnim pakiranjima èija je namjena navedena na pakiranju za koje se prilaže izvješæe o kakvoæi sjemena izdano od laboratorija iz zemlje izvoznice. Presadnice i micelij gljiva deklarira proizvoðaè temeljem evidencije o proizvodnji presadnica odnosno micelija gljiva. Za sjeme pojedinih vrsta poljoprivrednog bilja kojima kakvoæa nije regulirana u Dodatku 1. Rok valjanosti deklaracija iz èlanka 21. Uz zahtjev se prilaže prethodna deklaracija uz otpremnicu kojoj je istekao rok valjanosti i izvješæe o kakvoæi sjemena laboratorija ne starije od 4 mjeseca. U sluèaju produljenja roka valjanosti nova deklaracija se uèvršæuje pored ili preko stare deklaracije. Sjeme tretirano sredstvima za zaštitu bilja mora imati na deklaraciji koja se nalazi na ambalaži i na Deklaraciji uz otpremnicu navedeno ime sredstva kojim je sjeme tretirano i klauzulu »sjeme je oneèišæeno i ne smije se upotrebljavati za ishranu ljudi, domaæih životinja, riba, ptica i divljaèi«. Evidenciju o izdanim deklaracijama na ambalaži i uz otpremnicu vodi Zavod u obliku knjige prema Obrascu 7 koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i èini njegov sastavni dio. EVIDENCIJA O PROIZVODNJI, DORADI I UVOZU SJEMENA, PRESADNICA I MICELIJA GLJIVA TE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE DEKLARACIJA Èlanak 35. Poèetni broj odreðuje odgovorna osoba koja vodi knjigu evidencije. UVJETI DRŽANJA SJEMENA U TRGOVINI Èlanak 38. Sjeme u prijevozu te trgovini na veliko i malo mora biti odvojeno od štetnih materijala, držano u uvjetima, koji osiguravaju održavanje njegove kakvoæe, zaštiæeno od ošteæenja ili kontaminacije sjemena i ambalaže u kojoj je pakirano od herbicida, ostalih hlapivih tvari, insekata, glodavaca i gljivica. Sjeme mora biti odvojeno od drugih proizvoda koji na bilo koji naèin mogu umanjiti deklariranu kakvoæu sjemena. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Èlanak 40. Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a poglavlja III. Ministar Petar Èobankoviæ, v. DODATAK 1 Temeljni zahtjevi za kakvoÆu sjemena 1. Temeljni zahtjevi za kakvoæu gomolja krumpira Solanum tuberosum L. Velièina partije iznosi najviše 25 t. Velièina gomolja: donja granica je 28 mm, gornja granica je 60 mm za okrugle oblike gomolja, a za izdužene gomolje gornja granica je 65 mm. Izduženima se smatraju sorte kojima je prosjeèna duljina dva puta veæa od širine. U sjemenskom krumpiru ne smije biti zemlje i drugih primjesa više od 2% težinskog odnosa. Dopušta se 1% u težinskom omjeru gomolja sa suhom i mokrom truleži i gnjiloæom, ali trulež i gnjiloæa ne smiju biti uzrokovani Synchytrium endobioticum, Corynebacterium sepedonicum i Pseudomonas solonacearum. Dopušta se 3% u težinskom omjeru »nepravilnih gomolja« gomolji nepravilnih oblika i nasjeèeni. Dopušta se 5% u težinskom omjeru gomolja oboljelih od srebrnaste krastavosti Helminthosporium solani syn. Spondilocladium atrovirens , ali da bolest ne uzrokuje gubitak turgora gomolja i da nije napadnuto više od jednog okca po jednom gomolju. Partije sjemena ne smiju se tretirati sredstvima za sprjeèavanje ili kontrolu klijanja. Dopušteno je 5% težinskog omjera »sklerotiènih« gomolja Rizoctonia solani-sklerocij s ne više od 10% inficirane površine. Ukupna tolerantnost za suhu i mokru gnjiloæu toèka 1. Tolerancija u kalibraži za svaku partiju iznosi najviše 3% u težinskom omjeru za gomolje manje ili veæe od deklarirane kalibraže. Norma za lukovice crvenog luka Allium cepa L. Velièina partije iznosi najviše 20 t. Lukovice crvenog luka dobivene iz sjemena crvenog luka koji služe kao sjemenski materijal za daljnju proizvodnju razvrstavaju se sortiranjem lukovica prema krupnoæi promjeru glavice u dvije kalibraže, i to: — prva: promjera glavice od 6 do 22 mm sitne luèice , s tolerancijama ± 3%; — druga: promjera glavice veæeg od 23 mm za luk krupna luèica koja služi za proizvodnju mladoga zelenog luka za neposrednu potrošnju i za konzerviranje s tolerancijama ± 3%. U sitnim luèicama prve skupine mogu se nalaziti glavice s mehanièkim ošteæenjima, proklijale glavice, glavice bez ovojne ljuske i stranih primjesa ukupno do 3%, a u srednjim luèicama druge skupine do 6%. Norme za èešnjeve èešnjaka Allium schoenoprasum L. Velièina partije iznosi najviše 20 t. U èešnjaku se mogu nalaziti èešnjevi s mehanièkim ošteæenjima, proklijali èešnjevi bez ovojne ljuske i stranih primjesa najviše do 3%. Èešnjak namijenjen sadnji može se pakirati i u glavicama. Norme za kategorije sjemena strnih žita 4. U certificiranom sjemenu prve generacije C1 strnih žita u uzorku od 1000 g dopušta se najviše pet zrna korova, bez primjesa drugih vrsta sjemena poljoprivrednog bilja. U certificiranom sjemenu druge generacije C2 strnih žita, u uzorku od 1000 g dopušta se najviše pet zrna korova i najviše 10 zrna drugih strnih žita. U sjemenu strnih žita ne smije biti više od 3% sjemena koje prolazi kroz sita s pravokutnim otvorima kojima duljine strana iznose: za pšenicu i dvoredi jeèam 2,2 x 25,0 mm; za ostali jeèam 2,0 x 21,0 mm, a za raž i zob 1,8 x 21,0 mm. U prosjeènom uzorku ne smije biti niti jedno zrno: — viline kosice Cuscuta sp. U prosjeènom uzorku dopuštena je prisutnost: — do tri zrna dinjice Poterium sanguisorba u uzorku esparzete, — do pet zrna Lolium linicolum, do 10 zrna Lolium temulentum i do 10 zrna Camelina sativa u uzorku lana; — do pet zrna Rumex spp. Posebne norme za sjeme šeæerne repe 7. Jednoklièno monogermno sjeme šeæerne repe jest iskljuèivo genetski jednoklièno sjeme koje mora dati najmanje 90% pojedinaènih klijanaca. Višeklièno multigermno sjeme je sjeme koje klijanjem daje više klica najèešæe 2 — 3. Prema broju kromosoma može biti: — diploidno sjeme kojemu klupka sadrže najmanje 85% diploida; — triploidno sjeme kojemu klupka sadrže najmanje 75% triploida; — tetraploidno sjeme kojemu klupka sadrže najmanje 85% tetraploida; — poliploidno sjeme kojemu smjesa diploida-triploida-tetraploida sadrži najviše 40% diploida. Prema stupnju dorade sjeme šeæerne repe može biti: — naturalno — nedoraðeno èini smjesu kvržica velièine 3,25 — 6,25 mm; — tehnièki doraðeno sjeme jest polirano ili i segmentirano i na kraju kalibrirano. Segmentirano sjeme dobije se mehanièkim razbijanjem višekliènog sjemena na segmente da bi se poveæao udjel jednokliènih segmenata; — pilirano sjeme obloženo je sjeme kojemu se omotaè nanosi radi postizanja okrugle forme sjemena i poveæanja njegove apsolutne mase. Omotaè èine interne, hranjive, stimulirajuæe i zaštitne tvari, a da bi se pilirano sjeme dobro uoèavalo u tlu, boja se; — inkrustirano sjeme je sjeme prekriveno tankim slojem punila, zaštitnih sredstava, boje i sliènoga da bi se klice zaštitile i bolje uoèavale u tlu. Kalibriranje peleta poèinje od 3,50 mm i obavlja se na sitima okruglih otvora. Raspon izmeðu donje i gornje granice smije iznositi 1 mm. Temeljni zahtjevi kakvoæe za sjeme kukuruza 8. Sjeme kukuruza može se kalibrirati, i to: — po širini, — po debljini, — po duljini. Kalibriranje sjemena obavlja se unutar ovih krajnjih dimenzija: — širina zrna od 6 do 11 mm, — debljina zrna od 3,5 do 9 mm, — duljina zrna od 8 do 14 mm. Dimenzije zrna u pojedinim frakcijama odreðuje doraðivaè sjemena u sklopu propisanih dimenzija, ali raspon unutar barem dvije dimenzije ne može biti veæi od 2 mm a odstupanje od dimenzije frakcije može imati najviše 5% sjemena. Nazivi frakcija ovisno o širini nose nazive malo M , srednje S , veliko V ; ovisno o debljini plosnato P , okruglo O ; ovisno o duljini kratko K , srednje S , dugo D. Kalibrirano sjeme krastavca, paprike, cvjetaèe, kelja, kupusa, salate, luka i drugih povrtlarskih kultura mora biti izjednaèeno po velièini i obliku, s najveæom tolerancijom od 2%. U èistoæu smjesa sjemena ubraja se zbroj postotka sjemena kultura koje ulaze u smjesu. U smjesi trava i smjesi trava s lucernom, djetelinom ili smiljkitom, èistoæa mora iznositi najmanje 90%, a u ostalim smjesama — najmanje 95%. Klijavost smjese sjemena ocjenjuje se posebno za svaku kulturu. Smjesa sjemena smatra se neispravnom ako sjeme jedne kulture ili više kultura koje èine smjesu i zastupljene su s više od 10% ne odgovara deklariranoj. Pri ispitivanju klijavosti sjemena djeteline, lucerne, smiljkite, esparzete, grahorice, lupine, leæe i pamuka, tvrda zrna ubrajaju se u klijavo sjeme. METODE ISPITIVANJA KAKVOÆE SJEMENA 1. Uzorkovanje — pribor, oprema i postupci 1. Cilj Cilj uzorkovanja je dobiti uzorak velièine sukladne za ispitivanje, a u kojem su sadržani svi sastavni dijelovi koji se pojavljuju u partiji sjemena. Kolièina sjemena koja se ispituje u laboratoriju vrlo je mala u usporedbi s velièinom partije sjemena koju taj uzorak predstavlja. Da bi se postigli ujednaèeni i toèni rezultati u ispitivanju sjemena, neophodno je potrebno da primarni, zbirni i prosjeèni uzorci budu uzeti i pripremljeni pažljivo i u skladu s propisanim pravilima za uzorkovanje. Bez obzira koliko se pažljivo rade laboratorijske analize, njihov rezultat pokazuje samo kvalitetu uzorka dostavljenog na analizu. Zbog toga, mora se maksimalno nastojati da uzorak koji se dostavlja laboratoriju toèno predstavlja sastav dotiène partije sjemena. Jednako tako, kod razdjeljivanja uzorka u laboratoriju, mora se maksimalno nastojati da se dobije radni uzorak koji predstavlja dostavljeni prosjeèni uzorak. Primarni uzorak Primarni uzorak je mala kolièina sjemena uzeta s jednog mjesta u partiji. Zbirni uzorak Zbirni uzorak se dobije spajanjem i miješanjem svih primarnih uzoraka koji su uzeti iz jedne partije. Prosjeèni uzorak Prosjeèni uzorak je uzorak koji se dostavlja u laboratorij za ispitivanje sjemena. On mora imati masu jednaku ili veæu od mase odreðene u Tablici 14, a može biti cijeli zbirni uzorak ili njegov dio. Radni uzorak Radni uzorak je poduzorak uzet iz prosjeènog uzorka u laboratoriju, a na kojem se vrši jedno od ispitivanja opisanih u Metodama ispitivanja sjemena. Poduzorak Poduzorak je dio uzorka dobiven smanjivanjem uzorka upotrebom jedne od metoda uzorkovanja propisanih u toèkama 1. Peèaæenje Peèaæenje podrazumijeva da su kontejner ili pojedinaèna pakiranja sjemena zatvoreni na takav naèin da se ne mogu otvoriti, a da se pri tome ne ošteti peèat ili ne ostavi vidljiv trag. Ova definicija se odnosi kako na partiju tako i na uzorke. Opæa naèela Uzorak se dobiva uzimanjem malih kolièina sjemena iz razlièitih dijelova partije, te njihovim spajanjem. Iz ovog uzorka dobivaju se manji uzorci kroz nekoliko etapa. U svakoj etapi nakon miješanja slijedi ili uzastopno dijeljenje ili izuzimanje malih dijelova uzorka s razlièitih mjesta i njihovo spajanje. Partija Da bi se moglo izdati izvješæe o kakvoæi sjemena partija mora udovoljavati sljedeæim zahtjevima: 1. Velièina partije Partija ne smije prelaziti velièinu odreðenu u koloni 3. Izuzetak je sjeme krmnih i ukrasnih kultura koje se transportira u rinfuzi. Kolièina sjemena koja prelazi propisanu velièinu mora se podijeliti u partije èija masa ne prelazi propisanu velièinu. Svaka ova partija mora biti obilježena posebnim brojem partije. Kada su partije sjemena za posebne sorte ili hibride cvijeæa, drveæa i grmova, povræa i poljoprivrednih kultura male, dopuštaju se manje velièine prosjeènog uzorka pogledati Pravilo 1. Male partije sjemena su one èija je masa jednaka ili manja od 1% maksimalne težine partije navedene u koloni 3. Uniformnost partije U vrijeme uzimanja uzorka sjeme u partiji treba biti homogenizirano i doraðeno, tako da je što je više moguæe ujednaèeno. Ne smije postojati nikakvih znakova heterogenosti. U sluèaju sumnje, heterogenost se može utvrditi po testu heterogenosti za partije sjemena u veæem broju pakiranja kao što je opisano u dokumentu »Seed science and tehnology, dodatku D«. Pakiranje Partija treba biti u pakiranjima koja se mogu zapeèatiti ili imaju plombe, i koja su oznaèena jedinstvenim brojem partije. Izvješæe o kvaliteti se ne može izdati za sjeme koje nije pakirano ili koje je u pakiranjima koja se ne mogu zapeèatiti. Obilježavanje i peèaæenje partije U vrijeme uzorkovanja sva pakiranja moraju biti obilježena jedinstvenim brojem partije, koji odgovara broju partije koji æe biti na deklaraciji. Jedinstveni broj partije daje doraðivaè odnosno uvoznik sukladno »Knjizi evidencije o proizvodnji, doradi i uvozu sjemena, presadnica i micelija gljiva«. Uzorkivaè sam mora provjeriti dali su sva pakiranja sjemena zapeèaæena. Uzorkovana partija, ili dio partije ne smije ostati nezapeèaæena. Aparati Svaka faza u uzorkovanju partije treba biti izvedena primjenom odgovarajuæih pomagala i opreme. Oprema i pomagala za uzimanje uzoraka te formiranje odgovarajuæih prosjeènih i radnih uzoraka opisane su u nastavku i pod toèkama 1. Šiljasta sonda Ovo je jedan od najèešæe korištenih instrumenata za uzorkovanje. Sastoji se od šuplje mjedene cijevi koja se nalazi unutar vanjske cijevi sa zašiljenim vrhom. I unutrašnja i vanjska cijev imaju u svojim stijenkama otvore. Kada se unutrašnja cijev okrene tako da se njeni otvori poklope s otvorima vanjske cijevi, sjeme može ulaziti u unutrašnjost sonde. Nakon toga se unutrašnja cijev zakrene za pola okreta, èime se otvori zatvaraju. Sonde se razlikuju po dužini i promjeru, ovisno o vrsti sjemena i velièini kontejnera, a mogu biti sa ili bez pregrada. Za uzorkovanje sjemena u vreæama pogodne su sljedeæe dimenzije sondi: za djeteline i slièno sitno, sipko sjeme: sonda od 762 mm s vanjskim promjerom 12. Sonde za uzorkovanje iz kontejnera jednake su konstrukcije kao i one za uzorkovanje iz vreæa, ali su znatno veæe, do 1600 mm dužine i promjera do 38 mm, sa 6 ili 9 otvora. Ovakva sonda može se koristiti za uzorkovanje u vertikalnom ili horizontalnom položaju. Meðutim, da bi se mogla koristiti vertikalno, sonda mora imati popreène pregrade koje instrument dijele u odreðeni broj odjeljaka. Bez tih pregrada, sjeme iz gornjih slojeva prije æe pasti u cijev, tako da u uzorku neæe biti ravnomjerno zastupljeno sjeme iz svih slojeva. Kod vertikalnog korištenja sonde ne može se izbjeæi da nešto sjemena bude potisnuto od gore prema dolje. Da se to potiskivanje smanji, površina sonde treba biti što glatkija. Bez obzira da li se sonda koristi horizontalno ili vertikalno, treba je ubosti dijagonalno u vreæu ili kontejner. Za sjeme u rinfuzi praktiènije je vertikalno uzorkovanje. Sonda se gurne u vreæu u zatvorenoj poziciji, zatim se otvori i nekoliko puta okrene ili lagano potrese kako bi se potpuno napunila. Zatim se zatvori, izvuèe i isprazni u odgovarajuæu posudu, ili na komad voštanog papira ili sliènog materijala. Sonde se treba zatvarati pažljivo, kako ne bi došlo do ošteæenja sjemena. Šiljasta sonda može se koristiti za veæinu vrsta sjemena, osim jako pljevièastog sjemena. Sonde s manjim promjerom cijevi mogu se koristiti ubušivanjem kroz tkanje jutenih ili sliènih vreæa. Nakon što se sonda izvuèe, nekoliko se puta prijeðe njenim vrhom dijagonalno preko naèinjenog otvora, kako bi se niti vreæe vratile i zatvorile otvor. Papirnate vreæe se uzorkuju bušenjem vreæe, a nakon uzorkovanja otvor se zatvara posebnom naljepnicom. Nobbeovo šuplje šilo Ovaj tip šila izraðuje se u razlièitim dimenzijama, koje odgovaraju razlièitim vrstama sjemena. To je cijev sa zašiljenim vrhom, dugaèka dovoljno da se njome dosegne sredina vreæe, a blizu zašiljenog kraja ima ovalni otvor. Ukupna dužina instrumenta treba biti približno 500 mm, ukljuèujuæi ruèku oko 100 mm i šiljak od oko 60 mm. Ostaje oko 340 mm za ulaz u vreæu, što je dovoljno da se dosegne sredina kod svih tipova vreæa. Za žitarice unutrašnji promjer cijevi treba biti oko 14 mm, a za djeteline i slièno sjeme dovoljno je 10 mm. Nobbeovo šuplje šilo podesno je za uzorkovanje sjemena u vreæama, ali nije podesno za rinfuzu. Prilikom uzorkovanja, šilo se lagano ubada u vreæu, s otvorom okrenutim prema dolje. Šilo se usmjerava prema gore, pod kutom od oko 30° i gura do sredine vreæe. Tada se šilo zakrene za 180°, tako da otvor doðe gore, te se izvlaèi. Brzina izvlaèenja se postupno smanjuje, tako da se uzeta kolièina sjemena poveæava od sredine prema periferiji vreæe. Ako je šilo dovoljno dugaèko da dosegne do suprotne strane vreæe, tada je brzina izvlaèenja stalno jednaka. Dok se šilo izvlaèi, treba ga lagano potresati kako bi sjeme ujednaèeno teklo. Sjeme æe bolje teæi ako je unutrašnja površina šila glatkija. Uzorci se uzimaju s vrha, sredine i dna vreæa. Da bi se uzeo uzorak s dna vreæa koje stoje, potrebno ih je podiæi s poda i staviti na druge vreæe. Rupe na vreæama napravljene šilom, zatvaraju se kao što je opisano kod šiljaste sonde. Ruèno uzimanje uzoraka U odreðenim sluèajevima i za odreðene vrste, osobito pljevièastog sjemena koje nije sipko, ruèno uzimanje uzoraka je ponekad najbolja metoda. Primjer su rodovi: Agropyron, Agrostis, Alopecurus, Anthoxanthum, Arrenatherum, Axonopus, Bromus, Chloris, Cynodon, Cynosurus, Dactylis, Deschampsia, Elymus, Elytrigia, Festuca, Holcus, Lolium, Melinis, Panicum, Pascopyrum, Paspalum, Poa, Pseudoroegneria, Trisetum, Zoysia. Ovom metodom teško je uzorkovati dublje od 400 mm. To znaèi da je nemoguæe uzeti uzorke iz dubljih slojeva u vreæama i kontejnerima. U takvim sluèajevima uzorkivaè može tražiti da neke vreæe budu potpuno ili djelomièno ispražnjene da se omoguæi uzorkovanje, nakon èega se sjeme vrati u vreæe. Kada se ruèno uzorkuje, mora se paziti da šaka bude èvrsto stisnuta, kako sjeme ne bi ispadalo. Uzorkovanje na liniji dorade Uzorci sjemena na liniji dorade mogu se uzimati posebnim u tu svrhu ugraðenim, automatskim izuzimaèima uzoraka. Na taj se naèin dobije zbirni uzorak iz kojega se, po propisanom postupku formiraju prosjeèni uzorak i uzorak za vlagu. Procedure za uzorkovanje partije 1. Opæe upute Uzorkovanje za izdavanje izvješæa o kvaliteti sjemena i post-kontrolu mogu provoditi jedino osobe koje su obuèene i iskusne u uzorkovanju sjemena i koje su odreðene od strane voditelja ovlaštenog laboratorija ili voditelja dorade sjemena upisane u upisnik doraðivaèa sjemena. Uzorkivaè mora imati certifikat o struènosti za uzorkovanje sjemena. Upute za uzorkovanje propisane u ovim Pravilima moraju se slijediti kada se uzorkovanje vrši u svrhu izdavanja izvješæa o kvaliteti sjemena potrebnog za deklariranje sjemena. Partija sjemena mora biti složena tako da se može doæi do svih pojedinaènih pakiranja ili dijelova partije. Pravila uzorkovanja su predviðena tako da budu pogodna za veæinu praktiènih situacija. Ako je smještaj partije ili tip pakiranja takav da onemoguæuje primjenu ovih pravila, uzorkovanje se ne provodi, ili se traži drukèije razmještanje partije. Na zahtjev uzorkivaèa vlasnik sjemena mora dati sve informacije koje se odnose na formiranje partije i miješanje. Ako postoje dokazi o heterogenosti partije, bilo temeljem dokumentacije ili fizièki vidljivi, uzorkovanje se mora odbiti. Intenzitet uzorkovanja Za partiju sjemena u pakiranjima kapaciteta do 100 kg, uzima se ovaj najmanji broj pojedinaènih uzoraka: 1 — 4 pakiranja3 primarna uzorka iz svakog pakiranja 5 — 8 pakiranja2 primarna uzorka iz svakog pakiranja 9 — 15 pakiranja1 primarni uzorak iz svakog pakiranja 16 — 30 pakiranjaUkupno 15 primarnih uzoraka 31 — 59 pakiranjaUkupno 20 primarnih uzoraka 60 i višeUkupno 30 primarnih uzoraka Ako je sjeme pakirano u mala pakiranja kao što su limenke, papirnate vreæice ili paketiæi za maloprodaju, preporuèuje se sljedeæi postupak: Kao osnovna jedinica uzima se 100 kg, te se mala pakiranja grupiraju tako da èine jedinice za uzorkovanje koje ne premašuju tu masu, npr. U svrhu uzorkovanja, svaka ova jedinica smatra se jednim »pakiranjem«, te se primjenjuje intenzitet uzorkovanja opisan u prethodnom stavku. Kada se uzorkuje sjeme u pakiranjima kapaciteta veæeg od 100 kg, ili iz struje sjemena pri punjenju ambalaže, uzima se ovaj najmanji broj uzoraka: Velièina partijePotreban broj primarnih uzoraka Do 500 kgNajmanje pet pojedinaènih uzoraka Od 501 do 3 000 kgJedan pojedinaèni uzorak na svakih 300 kg sjemena, ali ne manje od pet uzoraka Od 3 001 do 20 000 kgJedan pojedinaèni uzorak na svakih 500 kg sjemena, ali ne manje od 10 uzoraka, Više od 20 000 kgJedan pojedinaèni uzorak na svakih 700 kg sjemena, ali ne manje od 40 uzoraka U svim sluèajevima, kada se uzorkuje partija koja ima do 15 pakiranja, iz svakog pakiranja izabranog za uzorkovanje uzima se jednak broj primarnih uzoraka. Težina prosjeènog uzorka Minimalne težine prosjeènih uzorka su sljedeæe: Za odreðivanje vlage — 100 g za vrste koje se moraju mljeti i 50 g za sve ostale vrste. Za potvrðivanje vrste i sorte — kako je propis, u Poglavlju 8. Za sva druga ispitivanja — najmanja težina koja je propisana u koloni 4 tablice 14. U sluèaju kada je uzorak manji od propisanog treba obavijestiti uzorkivaèa, a analize se ne vrše dok ne bude dostavljen uzorak dovoljne težine. Izuzetno, u sluèaju kada se radi o vrlo skupom sjemenu, analize mogu biti završene koliko je moguæe s obzirom na velièinu uzorka, a na certifikat se mora dodati izjava: Prosjeèni uzorak je bio manje težine od propisane u Tablici 14 ovih Metoda. Uzimanje primarnih uzoraka Primarni uzorci, približno iste velièine, uzimaju se iz svakog pakiranja ili svakog mjesta u pakiranju ili sa svakog mjesta iz hrpe. Kada je partija u pakiranjima ukljuèujuæi vreæe , pakiranja iz kojih æe se uzeti uzorak odabiru se sluèajnim odabirom širom partije, a primarni uzorci uzimaju se s vrha, sredine i dna pakiranja, ali ne obavezno s više mjesta iz pojedinog pakiranja, osim ako je tako propisano u Tablicama za intenzitet uzorkovanja. Kada je sjeme u rinfuzi ili u velikim kontejnerima, primarni uzorci uzimaju se s razlièitih mjesta i dubina. U sluèaju pljevastog sjemena koje ne curi, primarni uzorci se mogu uzeti rukom. Ako æe sjeme biti pakirano u mala ili vodonepropusna pakiranja npr. Ako to nije uèinjeno, potreban broj pakiranja æe biti otvoren ili probušen za uzimanje primarnog uzorka. Uzorkovana pakiranja se nakon toga zatvore ili se sjeme premjesti u novo pakiranje. Sjeme može biti uzorkovano u momentu pakiranja, pod uvjetom da sprava za uzimanje uzorka uzima uzorak ujednaèeno kroz cijeli presjek struje sjemena te da sjeme koje uðe u spravu ne ispada. Sprava za uzorkovanje može se kontrolirati bilo ruèno bilo automatski. Pravljenje zbirnog uzorka Ako su primarni uzorci ujednaèeni, mogu biti pomiješani u zbirni uzorak. Pravljenje prosjeènog uzorka Prosjeèni uzorak dobiva se reduciranjem zbirnog uzorka na odgovarajuæu velièinu upotrebom jedne od metoda opisane pod 1. Ako je teško miješati i reducirati uzorak na odgovarajuæi naèin u uvjetima skladišta, treba cijeli dobiveni zbirni uzorak proslijediti u laboratorij gdje æe biti reduciran. Ako je zbirni uzorak odgovarajuæe velièine, može se bez reduciranja uzeti kao prosjeèni uzorak. Dodatni uzorci koji se traže, ali ne poslije izvršenog uzorkovanja, bit æe pripremljeni na isti naèin kao i prosjeèni uzorak i oznaèeni kao duplikati. Slanje prosjeènih uzoraka Svaki prosjeèni uzorak mora biti obilježen istim brojem kao i partija tako da se odredi njegova veza s partijom. Uzorak uzet u svrhu izdavanja izvješæa o kvaliteti sjemena za deklariranje i za post-kontrolu mora biti zapeèaæen. Uzorak mora biti popraæen zapisnikom èiji obrazac je tiskan u prilogu obrazac broj 3. Uzorci trebaju biti upakirani tako da se onemoguæi njihovo ošteæivanje tijekom transporta. Uzorci smiju biti upakirani u vodonepropusnu ambalažu samo za odreðivanje sadržaja vlage ili ako je i sama partija bila osušena na nižu vlagu i pakirana u vodonepropusnu ambalažu. U oba sluèaja treba istisnuti što je moguæe više zraka iz uzorka. U svim drugim sluèajevima uzorak za utvrðivanje klijavosti ne smije biti pakiran u vodonepropusnu ambalažu. Uzorci trebaju biti bez odlaganja otpremljeni u laboratorij i ne smiju biti ostavljani u rukama neovlaštenih osoba. Kada je sjeme kemijski tretirano, naziv preparata treba takoðer biti naznaèen na uzorku. Postupak u laboratoriju 1. Minimalna težina radnog uzorka Minimalna težina radnog uzorka je propisana za svaku pojedinu analizu. Priprema radnog uzorka Prosjeèni uzorak dostavljen u laboratorij za ispitivanje sjemena, obièno treba biti reduciran na radni uzorak jednak ili veæi nego je propisano za pojedinu analizu. Prosjeèni uzorak treba prvo dobro promiješati. Radni uzorak dobije se ili ponovljenim dijeljenjem ili izuzimanjem i ponovnim spajanjem malih dijelova prosjeènog uzorka uzetih širom iz mase. Metode su opisane u nastavku. Dva radna uzorka iz istog prosjeènog uzorka prave se neovisno. Nakon što je uzet prvi radni uzorak ili pola radnog uzorka, ostatak prosjeènog uzorka ponovo se izmiješa, te se istim postupkom uzima drugi radni uzorak ili pola radnog uzorka. Metoda mehanièkog razdjeljivanja Ova metoda je podesna za sve vrste sjemena osim izrazito pljevastog. Ureðaj dijeli uzorak koji kroz njega prolazi na dva približno jednaka dijela. Prosjeèni uzorak se može promiješati tako da ga se propusti kroz razdjeljivaè, dva dobivena dijela se spoje te propuste još jednom kroz razdjeljivaè. Ako je potrebno, ovaj se postupak još jednom ponovi. Smanjivanje uzorka se provodi tako što se sjeme uzastopno propušta kroz razdjeljivaè i svaki puta se ukloni polovica. Proces uzastopnog prepolovljavanja se ponavlja dok se ne dobije radni uzorak mase približno jednake, ali ne manje, od propisane mase. U nastavku su opisani razdjeljivaèi podesni za ovaj postupak. Osnovni dijelovi su ulazni lijevak, konus i serija pregrada koja usmjerava sjeme u dva žlijeba. Pregrade tvore naizmjeniène kanale i razmake jednake širine. Na vrhu su poredane u krug i usmjerene prema unutra i dolje. Kanali vode u jedan žlijeb, a razmaci u nasuprotni žlijeb. Zasun na dnu ulaznog lijevka zadržava sjeme. Kada se zasun otvori, sjeme pada na konus gdje se ravnomjerno rasporedi u kanale i razmake, te kroz žljebove dolazi u prijemne posude. Sljedeæe dimenzije razdjeljivaèa smatraju se podesnima. Kod velikog razdjeljivaèa, oblikovanog za krupno sjeme, ima 19 kanala i 19 razmaka, svaki širine 25,4 mm. Kod malog razdjeljivaèa koji je oblikovan za sitno sjeme koje lako curi, ima 22 kanala i 22 razmaka, svaki širine 7,9 mm. Ukupne dimenzije razdjeljivaèa su kako slijedi: veliki razdjeljivaè 812. Prilikom kupovine treba obratiti pažnju na sljedeæe osobine: 1 zasun bi se trebao otvarati lako, ali ne smije propuštati sjeme po rubovima dok je zatvoren; 2 treba biti što manje oštrih kutova, te ne smije biti sitnih otvora i neravnina na površinama preko kojih klizi sjeme, jer se na takvim mjestima može zadržati sjeme i tako prenijeti u sljedeæi uzorak. Loša strana ovog razdjeljivaèa je što se teško provjerava èistoæa. Kanali su ovdje poredani u ravnom nizu umjesto u krug kao kod stožastog razdjeljivaèa. Razdjeljivaè za zemlju se sastoji od ulaznog lijevka s kanalima, okvira koji drži lijevak, dvije prijemne posude i posude za sipanje. Sljedeæe dimenzije se smatraju podesnima. Kanali širine 12,7 mm koji vode od ulaznog lijevka u prijemne posude. Treba biti 18 kanala, koji naizmjenièno vode u jednu od dviju posuda. Maksimalne dimenzije su 355,6 mm dužina, 254 mm širina i 279,4 mm visina. Pri upotrebi razdjeljivaèa sjeme se sipa iz posude za sipanje ujednaèenim mlazom po èitavoj dužini razdjeljivaèa. Ovaj razdjeljivaè je pogodan za krupno kao i za pljevièasto sjeme. Mogu se proizvesti i tipovi za sitno sjeme. Ovaj razdjeljivaè Gamet tip koristi centrifugalnu silu za miješanje i raspršivanje sjemena preko površine za razdjeljivanje. Kod ovog razdjeljivaèa sjeme curi prema dolje kroz ulazni ljevak na plitku gumenu rotacijsku posudu. Zbog rotacije posude, koja se postiže upotrebom elektromotora, sjeme bude izbaèeno centrifugalnom silom i pada prema dolje. Krug odnosno prostor u koji pada sjeme podijeljen je na dva jednaka dijela stalnim pregradama tako da pola sjemena pada u jedan žlijeb, a druga polovica u drugi. Centrifugalni razdjeljivaè daje promjenljive rezultate kada se nepažljivo koristi. Ipak, zadovoljavajuæi rezultati dobivaju se kada se ovaj razdjeljivaè koristi kako je opisano. Priprema ureðaja I Postaviti razdjeljivaè u vodoravan položaj pomoæu podesivih nožica. II Provjeriti da su razdjeljivaè i èetiri posude èisti. Miješanje uzorka III Ispod svakog žlijeba postaviti po jednu posudu. IV Sipati èitav uzorak u ulazni lijevak; kada se lijevak puni, sjeme se uvijek mora sipati u sredinu. V Ukljuèi se centrifuga, te sjeme prolazi u prijemne posude. VI Pune posude zamijene se praznima. Sadržaj dviju punih posuda se zajedno sipa u ulazni lijevak, tako da se u padu pomiješa. VII Opisani postupak vi se ponovi još jednom. Smanjivanje uzorka VIII Pune posude zamijeniti praznima. Sadržaj jedne pune posude se ukloni, a sadržaj druge se sipa u ulazni lijevak. IX Postupak se ponavlja dok se ne postigne odgovarajuæa velièina radnog uzorka. Rotacijski razdjeljivaè ima rotirajuæu glavu sa 6 do 10 prièvršæenih posuda za poduzorke, vibrirajuæi žlijeb i ulazni lijevak. Prilikom korištenja razdjeljivaèa, kolièina sjemena do približno 4 l sipa se u ulazni lijevak. Vibrirajuæi žlijeb poèinje dovoditi sjeme u ulazni cilindar rotirajuæe glave. Brzina punjenja i prema tome trajanje procesa razdjeljivanja može se podešavati promjenom razmaka izmeðu otvora lijevka i žlijeba, te jaèinom vibriranja žlijeba. Ulazni cilindar može voditi sjeme na dva naèina. Sjeme može iæi centralno na distributor unutar rotacijske glave koji rasporeðuje sjeme u sve prijemne posude istovremeno. Drugi je naèin da sjeme ide širom na ulaze za posude koje rotiraju ispod ulaznog cilindra tako da se struja sjemena podijeli u pod-uzorke. Na oba naèina postiže se preciznost dovoljna za potrebe ispitivanja sjemena. Razdjeljivaè je podesan za sitno sjeme, a takoðer i za veæinu vrsta pljevièastog sjemena, npr. Ovim tipom razdjeljivaèa ne može se dijeliti jedino izrazito pljevièasto sjeme npr. Trisetum flavescens , koje zaèepljuje ulazni lijevak. Razdjeljivaè daje pouzdane rezultate kada je trajanje procesa razdjeljivanja barem 1 minutu, tako da se postigne najmanje 100 poduzoraka u svakoj posudi. Kao radni uzorak uzima se sadržaj jedne ili više posuda, najbolje nasuprotnih. Takoðer, sadržaj posuda može se koristiti za ponavljanje postupka razdjeljivanja. Prilagoðena metoda prepolovljavanja Pribor koji se koristi je plitica na kojoj se nalazi rešetka. Prilagoðena metoda polovljenja primjenjuje se tako što se sjeme sipa iznad posebne plitke posude koja ima parni broj èetverokutnih komorica svaka druga je bez dna. Kad se posuda podigne polovica uzorka ostaje u posudi postavljenoj ispod nje i na taj se naèin uzorak sadržan u posudi smanjuje sve dok se ne dobije odreðena kolièina radnog uzorka. Metoda prepolovljavanja žlicom Tu je metodu dozvoljeno koristiti samo za sitnozrne vrste. Za rad je potrebna plitica, spatula i laboratorijska žlica s ravnim rubom. Nakon prethodnog miješanja sjeme se ravnomjerno sipa na pliticu, nakon èega se plitica ne smije potresati. Pomoæu spatule u jednoj ruci i žlice u drugoj, uzimaju se male kolièine sjemena s barem pet sluèajno odabranih mjesta na plitici. Uzima se dovoljna kolièina sjemena da radni uzorak ima masu približno jednaku, ali ne manju od propisane mase. Metoda ruènog prepolovljavanja Ova metoda koristi se samo za sljedeæe rodove koji imaju pljevièasto sjeme: Agrimonia Cenchrus Oryza Andropogon Chloris Pennisetum ne glaucum Anthoxanthum Dichanthium Scabiosa Arrenatherum Echinochloa Sorghastrum Astrebla Ehrharta Stylosanthes ne guianensis Beckamnnia Elymus Taeniatherum Bouteloua Eragrostis Trisetum Brachiaria Gomphrena Briza Melinis te za sljedeæe rodove drveæa i grmlja: Acer Corylus Populus Aesculus Fraxinus Quercus Ailanthus Juglans Salix Castanea Liriodendron Tectona Metoda: 1. Sjeme se ravnomjerno rasporedi po glatkoj èistoj površini. Sjeme se dobro promiješa koristeæi spatulu i formira u hrpu. Hrpa se podijeli na dva dijela, te svaki dobiveni dio još jednom, èime se dobiju èetiri dijela. Svaki od èetiri dobivena dijela još se jednom podijeli, tako da se dobije ukupno osam dijelova koji se slože u dva reda po èetiri hrpice. Spoje se naizmjeniène hrpice, npr. Preostale èetiri hrpice odstraniti. Ponavljati korake 2, 3 i 4 koristeæi dio uzorka koji je zadržan u koraku 4, dok se uzorak ne smanji na propisanu težinu radnog uzorka. Prije ispitivanja Ako je ikako moguæe, ispitivanje treba zapoèeti isti dan kada uzorak pristigne u laboratorij. Ukoliko to nije moguæe, uzorak treba skladištiti u hladnoj, zraènoj prostoriji tako da se izbjegne umanjenje kvalitete sjemena. Poslije ispitivanja Radi moguæe potrebe za ponovnim ispitivanjem prosjeèni uzorci, na temelju kojih su izdana izvješæa o kvaliteti sjemena, moraju se èuvati u uvjetima u kojima su moguænosti promjene kvalitete svedene na minimum, najmanje koliko traje važnost deklaracije za èije ishoðenje se vrši ispitivanje. Ipak, laboratorij za ispitivanje sjemena nije odgovoran za pogoršanje kvalitete koje se može dogoditi. Kada se zatraži ponovljeno testiranje, iz prosjeènog uzorka uzima se jedan dio prema proceduri opisanoj u Pravilu 1. Ostatak prosjeènog uzorka ostaje na èuvanju. Èistoæa sjemena jest u postocima izražen odnos kolièine èistog sjemena vrste koja se ispituje i zajedno kolièina sjemena drugih vrsta poljoprivrednog bilja, korova i inertnih tvari. Èisto sjeme jest sjeme koje pripada deklariranoj vrsti ili koje je kao takvo identificirano u laboratoriju za ispitivanje sjemena: — zrelo i neošteæeno sjeme i plodovi normalne velièine; — nedozrelo, šturo ili proklijalo sjeme iznad polovice normalne velièine; — dijelovi sjemena i plodova veæi od polovice njegove normalne velièine; — sjeme kojem nedostaje ljuska — sjemenjaèa Leguminosae i Cruciferae. Klupko ili dijelovi klubaka monogermnih vrsta, ukljuèujuæi peteljku koja nije dulja od debljine klupka, bez vidljivo prisutnog sjemena, djelomièno ili sasvim golo sjeme, veæe od polovice normalne velièine. Sjeme drugih vrsta i sjeme korova èine sve vrste sjemena, osim èistog sjemena koje udovoljava uvjetima za èisto sjeme iz toèke 2. Inertne tvari obuhvaæaju dijelove sjemena zrna poljoprivrednog bilja i korova te strane primjese koje ne potjeèu od sjemena, i to: — dijelove polomljenoga ili ošteæenog sjemena manje od polovice normalne velièine; — sjeme bez sjemene ljuske Leguminosae i Cruciferae ; — prazne pljevice i slobodne prazne cvjetiæe; — cvjetiæe trava s kariopsom manjom od propisane; — odlomljene sterilne cvjetiæe, osim za trave Arrhenatherum, Avena, Chloris, Dactylis, Festuca, Holcus, Poa i Sorghum , za koje sterilni cvjetiæi ostaju; — klupka i dijelovi klubaka Beta vrsta koji su prošli kroz sito s pravokutnim otvorima velièine 20 x 1,5 mm nakon 1 minute prosijavanja trešenja, vibriranja , osim genetièki monogermnih vrsta; mahune i èahure sa sjemenom treba otvoriti, sjeme izvaditi i grupirati ga u èisto sjeme, a ostale dijelove svrstati u inertne tvari; — ošteæeno sjeme bez embrija: sterilne cvjetiæe, prazne pljeve, peteljke, listiæe, šturo i lako lomljivo sjeme, »crno sjeme« Plantago lanceolata , bez obzira na to da li je deformirano, grudice zemlje, pijesak, kamenèiæe, pljevu, dijelove stabljika, komadiæe drugih dijelova biljaka i ostale primjese što nisu sjeme; — otpadni materijal, lake frakcije dobivene primjenom metode ispuhivanja. Ispitivanje èistoæe sjemena s ovojnicom: ovojnica sjemena mora biti isprana ili uklonjena u suhom stanju. Sjeme u vrpcama uklanja se s vrpce tako da se za ispitivanje dobije 100 sjemenki ljuštenje, natapanje. Ako je i to sjeme obloženo, primijenit æe se postupak predviðen za takvo sjeme. Radni uzorak mora sadržavati najmanje 2500 sjemenki, koje se potapaju u vodu na malom situ i tresu. Preporuèuje se sito dimenzija otvora 0,5 do 1,0 mm. Ovojnicu sjemena ispire voda, sjeme se preko noæi suši na filtrirnom papiru, a zatim u peæi, prema metodi propisanoj za ispitivanje vlage za pojedinu vrstu. Èistoæa se ispituje na naèin koji je naveden za ispitivanje èistoæe sjemena èisto sjeme, primjese drugoga poljoprivrednog bilja, korova i mrtve primjese. Kolièina sjemenih ovojnica utvrðuje se samo ako se to izrièito zahtijeva. Ispitivanjem èistoæe sjemena utvrðuju se sastavni dijelovi radnog uzorka sjemena, a i identiènost razlièitih vrsta sjemena i inertnih tvari. Pri ispitivanju èistoæe sjemena uzorci se razdvajaju na èetiri osnovne skupine: 2. Èistoæa sjemena iskazuje se u postocima, na temelju mjerenja dobivene mase za svaku od izdvojenih skupina. Aparati: pomoæna sredstva poveæala, refleksna svjetla, sita i puhaljke upotrebljavaju se za dijeljenje sjemena u frakcije, a i za odvajanje primjesa iz sjemena. Radni uzorak: analiza èistoæe obavlja se na radnom uzorku koji je formiran iz prosjeènog uzorka jednom od metoda iz toèke 1. Radni uzorak mora imati najmanje 2500 sjemenki. Analiza se radi na jednom radnom uzorku ili na dva radna uzorka kojima je masa jednaka najmanje polovici mase cijelog radnog uzorka. Rezultati svake od èetiri izdvojene osnovne skupine iskazuju se u gramima i s više decimalnih mjesta. Broj decimalnih mjesta ovisi o masi propisanoj za radni uzorak. MASA RADNOG UZORKA I BROJ DECIMALNIH MJESTA PRI VAGANJU Masa radnog uzorka u gBroj decimalnih mjesta 12 Manje od 1,0004 1,000 — 9,9993 10,00 — 99,992 100,0 — 999,91 1000 i više0 2. Za sve familije, osim familije Graminea, sjeme i plodovi ispituju se površinski bez upotrebe pritiska, poveæala, diafanoskopa ili drugih posebnih aparata. Ako se zapazi da je plod bez sjemena, smatra se inertnom tvari. Gramineae: smatraju se èistim sjemenom kariopse vrsta Lolium, Festuca i Agropyron repens ako su duge jednu treæinu ili dulje od gornje pljeve palea , mjerene od baze. Ako je kariopsa kraæa, odvaja se u inertne tvari. Za druge rodove ili vrste cvjetiæ s endospermom i kariopsom ubraja se u èisto sjeme. Ako sterilni klasiæi vrsta Arrhenatherum, Avena, Dactylis, Festuca, Holcus, Poa i Sorghum nisu odlomljeni i odvojeni od fertilnih klasiæa, svrstavaju se u èisto sjeme, a isto tako i za Lolium ako sterilni klasiæ nije dulji od fertilnog klasiæa bez rese. Ošteæeno sjeme odreðuje se prema toèki 2. Ako se neka biljna vrsta ne može identificirati, navodi se samo ime roda npr. Lolium s resama ili bez resa kao èisto sjeme, a slièno sjeme oduzme se iz ostalih frakcija i mjeri zajedno. Iz mješavine se sluèajnom metodom oduzme 400 do 1000 sjemenki, separira uzorak, kolièinski determinira i prema toèki 2. Frakcije se navode prema broju sjemenki, a ova se metoda primjenjuje ako je pošiljalac naveo vrste Agrostis, Brassica, Lolium, Poa, Festuca ili u sluèajevima što ih izabere analitièar. Metoda ispuhavanja obvezatna je za vrste Poa pratensis i Dactylis glomerata. Masa radnog uzorka iznosi 1 g za Poa pratensis i 3 g za Dactylis glomerata. Prije kalibriranja sjeme mora biti na sobnoj temperaturi. Radni se uzorak stavlja u cijev puhaljke ispuhivanje se regulira prema uputama za tu vrstu aparata i ispuhuje tri minute. Podjela teže frakcije: iz ostatka u cijevi nakon ispuhivanja u èisto sjeme ubrajaju se neošteæeni jednocvjetni klasovi, svi neošteæeni višecvjetni klasovi za Poa pratensis i višesjemenske jedinice Dactylis glomerata, cvjetni klasovi s gljiviènim plodištima kao sklerocije i Claviceps zatvoreni izmeðu pretpljeve i površinske pljeve, cvjetni klasovi i kariopse što su ih oštetile štetoèine ili su oboljeli ukljuèujuæi prazne naborane, izblijedjele ili smrvljene kaliopse i slomljeni klasovi ili kariopse veæi od polovice normalne velièine. Cvjetni klasovi s vidljivim sklerocijama, slomljeni klasovi i kariopse te sve ostale primjese organskoga i anorganskog podrijetla mrtve su primjese odnosno sjeme drugog bilja. Podjela lakše frakcije: svi cvjetni klasovi i kariopse u lakšoj frakciji mrtve su primjese. Drugo sjeme i Poa spp. Ako fertilnih klasova Poa spp. Alternativna metoda za utvrðivanje Poa spp. Višesjemenske jedinice: za vrste Dactylis i Festuca posebno se mjere višesjemenske jedinice, i to: fertilni klasiæ s jednim pripojenim sterilnim klasiæem ne duljim od vrha fertilnog klasiæa bez rese; fertilni klasiæ s više fertilnih ili sterilnih klasiæa duljine fertilnog klasiæa; fertilni klasiæ sa sterilnim klasiæem pripojenim na rahilu cvjetnu peteljku , bez obzira na duljinu. Klasiæi s jednim fertilnim i sterilnim klasiæem kraæim od vrha fertilnog klasiæa bez rese smatraju se jednosjemenskim skupinama. Sterilni klasiæ nije odlomljen od fertilnog klasiæa. Višesjemenske jedinice posebno se mjere i izraèunavaju prema postupku iz toèke 2. Dobivanje rezultata Rezultat èistoæe izraèunava se na jednu decimalu, a sve komponente moraju iznositi 100 %. Za komponente manje od 0,05% navodi se »u tragovima«. U izvješæu se mora navesti latinski naziv naðenih drugih vrsta i korova, a mogu se nabrojati i inertne tvari. Ako je jedna vrsta u frakciji više od 1% ili ako podnosilac prijave za ispitivanje sjemena zahtijeva pojedinaène rezultate iznad 0,1%, onda se za te sluèajeve posebno navodi postotak. Granice dozvoljenih odstupanja Ako se èistoæa sjemena ispituje na dvije polovice jednoga radnog uzorka ili na dva radna uzorka, provjerava se jesu li rezultati ispitivanja u granicama dopuštenih odstupanja. Ako rezultati ispitivanja èistoæe sjemena nisu u granicama dopuštenih odstupanja, odreðivanje èistoæe ponavlja se na isti naèin još jednom ili više puta. Kao konaèni rezultat ispitivanja uzimaju se prosjeène vrijednosti èistoæe dobivene nakon svih ispitivanja. Dozvoljena odstupanja za ispitivanje ÈistoÆe sjemena na istom prosjeÈnom uzorku, u jednom laboratoriju dvostruki test, s vjerojatnosti 5% Prosjek rezultata dva ispitivanjaDopušteno odstupanje izmeðu Polovica radnih uzorakaCijelih radnih uzoraka NepljevièastoPljevièastoNepljevièastoPljevièasto sjemesjemesjemesjeme 123456 99,95—100,00 0,00—0,040,200,230,10,2 99,90—99,94 0,05—0,090,330,340,20,2 99,85—99,89 0,10—0,140,400,420,30,3 99,80—99,84 0,15—0,190,470,490,30,4 99,75—99,79 0,20—0,240,510,550,40,4 99,70—99,74 0,25—0,290,550,590,40,4 99,65—99,69 0,30—0,340,610,650,40,5 99,60—99,64 0,35—0,390,650,690,50,5 99,55—99,59 0,40—0,440,680,740,50,5 99,50—99,54 0,45—0,490,720,760,50,5 99,40—99,49 0,50—0,590,760,820,50,6 99,30—99,39 0,60—0,690,830,890,60,6 99,20—99,29 0,70—0,790,890,950,60,7 99,10—99,19 0,80—0,890,951,000,70,7 99,00—99,09 0,90—0,991,001,060,70,8 98,75—98,99 1,00—1,241,071,150,80,8 98,50—98,74 1,25—1,491,191,260,80,9 98,25—98,49 1,50—1,741,291,370,91,0 98,00—98,24 1,75—1,991,371,471,01,0 97,75—97,99 2,00—2,241,441,541,01,1 97,50—97,74 2,25—2,491,531,631,11,2 97,25—97,49 2,50—2,741,601,701,11,2 97,00—97,24 2,75—2,991,671,781,21,3 96,50—96,99 3,00—3,491,771,881,31,3 96,00—96,49 3,50—3,991,881,991,31,4 95,50—95,99 4,00—4,491,992,121,41,5 95,00—95,49 4,50—4,992,092,221,51,6 94,00—94,99 5,00—5,992,252,381,61,7 93,00—93,99 6,00—6,992,432,561,71,8 92,00—92,99 7,00—7,992,592,731,81,9 91,00—91,99 8,00—8,992,742,901,92,1 90,00—90,99 9,00—9,992,883,042,02,2 88,00—89,9910,00—11,993,083,252,22,3 86,00—87,9912,00—13,993,313,492,32,5 84,00—85,9914,00—15,993,523,712,52,6 82,00—83,9916,00—17,993,693,902,62,8 80,00—81,9918,00—19,993,864,072,72,9 78,00—79,9920,00—21,994,004,232,83,0 76,00—77,9922,00—23,994,144,372,93,1 74,00—75,9924,00—25,994,264,503,03,2 72,00—73,9926,00—27,994,374,613,13,3 70,00—71,9928,00—29,994,474,713,23,3 65,00—69,9930,00—34,994,614,863,33,4 60,00—64,9935,00—39,994,775,023,43,6 50,00—59,9940,00—49,994,895,163,53,7 Tablica 3. Dozvoljena odstupanja za ispitivanje ÈistoÆe sjemena na dva razliÈita prosjeÈna uzorka iz iste partije sjemena kada se druga ispitivanja obavljaju u istom ili drugom laboratoriju jednostruki test, s vjerojatnoŠÆu do 1% Prosjek rezultata dva ispitivanjaDopušteno odstupanje 50—100 %Manje odNepljevièastoPljevièasto 50 %sjemesjeme 1234 99,95—100,00 0,00—0,040,20,2 99,90—99,94 0,05—0,090,30,3 99,85—99,89 0,10—0,140,30,4 99,80—99,84 0,15—0,190,40,5 99,75—99,79 0,20—0,240,40,5 99,70—99,74 0,25—0,290,50,6 99,65—99,69 0,30—0,340,50,6 99,60—99,64 0,35—0,390,60,7 99,55—99,59 0,40—0,440,60,7 99,50—99,54 0,45—0,490,60,7 99,40—99,49 0,50—0,590,70,8 99,30—99,39 0,60—0,690,70,9 99,20—99,29 0,70—0,790,80,9 99,10—99,19 0,80—0,890,81,0 99,00—99,09 0,90—0,990,91,0 99,75—98,99 1,00—1,240,91,1 98,50—98,74 1,25—1,491,01,2 98,25—98,49 1,50—1,741,11,3 98,00—98,24 1,75—1,991,21,4 97,75—97,99 2,00—2,241,31,5 97,50—97,74 2,25—2,491,31,6 97,25—97,49 2,50—2,741,41,6 97,00—97,24 2,75—2,991,51,7 96,50—96,99 3,00—3,491,51,8 96,00—96,49 3,50—3,991,61,9 95,50—95,99 4,00—4,491,72,0 95,00—95,49 4,50—4,991,82,2 94,00—94,99 5,00—5,992,02,3 93,00—93,99 6,00—6,992,12,5 92,00—92,99 7,00—7,992,22,6 91,00—91,99 8,00—8,992,42,8 90,00—90,99 9,00—9,992,52,9 88,00—89,9910,00—11,992,73,1 86,00—87,9912,00—13,992,93,4 84,00—85,9914,00—15,993,03,6 82,00—83,9916,00—17,993,23,7 80,00—81,9918,00—19,993,33,9 78,00—79,9920,00—21,993,54,1 76,00—77,9922,00—23,993,64,2 74,00—75,9924,00—25,993,74,3 72,00—73,9926,00—27,993,84,4 70,00—71,9928,00—29,993,84,5 65,00—69,9930,00—34,994,04,7 60,00—64,9935,00—39,994,14,8 50,00—59,9940,00—49,994,25,0 Tablica 4. Dozvoljena odstupanja za ispitivanje ÈistoÆe sjemena na dva razliÈita prosjeÈna uzorka iz iste partije sjemena kada se druga ispitivanja obavljaju u istom ili drugom laboratoriju DVOstruki test, s vjerojatnoŠÆu do 1% Prosjek rezultata dva ispitivanjaDopušteno odstupanje 50—100 %Manje odNepljevièastoPljevièasto 50 %sjemesjeme 1234 99,95—100,000,00—0,040,20,4 99,90—99,940,05—0,090,30,4 99,85—99,890,10—0,140,40,5 99,80—99,840,15—0,190,40,5 99,75—99,790,20—0,240,50,6 99,70—99,740,25—0,290,50,6 99,65—99,690,30—0,340,60,7 99,60—99,640,35—0,390,60,7 99,55—99,590,40—0,440,60,8 99,50—99,540,45—0,490,70,8 99,40—99,490,50—0,590,70,9 99,30—99,390,60—0,690,81,0 99,20—99,290,70—0,790,81,0 99,10—99,190,80—0,890,91,1 99,00—99,090,90—0,990,91,1 99,75—98,991,00—1,241,01,2 98,50—98,741,25—1,491,11,3 98,25—98,491,50—1,741,21,5 98,00—98,241,75—1,991,31,6 97,75—97,992,00—2,241,41,7 97,50—97,742,25—2,491,51,7 97,25—97,492,50—2,741,51,8 97,00—97,242,75—2,991,61,9 96,50—96,993,00—3,491,72,0 96,00—96,493,50—3,991,82,1 95,50—95,994,00—4,491,92,3 95,00—95,494,50—4,992,02,4 94,00—94,995,00—5,992,12,5 93,00—93,996,00—6,992,32,7 92,00—92,997,00—7,992,52,9 91,00—91,998,00—8,992,63,1 90,00—90,999,00—9,992,83,2 88,00—89,9910,00—11,992,93,5 86,00—87,9912,00—13,993,23,7 84,00—85,9914,00—15,993,43,9 82,00—83,9916,00—17,993,54,1 80,00—81,9918,00—19,993,74,3 78,00—79,9920,00—21,993,84,5 76,00—77,9922,00—23,993,94,6 74,00—75,9924,00—25,994,14,8 72,00—73,9926,00—27,994,24,9 70,00—71,9928,00—29,994,35,0 65,00—69,9930,00—34,994,45,2 60,00—64,9935,00—39,994,55,3 50,00—59,9940,00—49,994,75,5 Granice dopuštenih odstupanja sadržane su u tablicama 2, 3, 4. Prisutnost svih drugih vrsta bilja koje ne pripadaju partiji sjemena za koju se uzorak ispituje utvrðuje se iz uzorka za odreðivanje prisutnosti drugih vrsta, uzetog iz prosjeènog uzorka te partije sjemena. Ako nije moguæe utvrditi vrstu, navodi se rod. Ispitivanje se prekida kad se pronaðe vrsta od koje se ni jedno zrno ne smije naæi u uzorku npr. Cuscuta, Orobanche i dr. Rezultat ispitivanja navodi se brojem naðenih zrna drugih vrsta. Razlika rezultata ispitivanja dvaju uzoraka ne smije biti veæa od dopuštenog odstupanja iz tablice 5, 6. Dozvoljena odstupanja kod utvrÐivanja sjemena drugih vrsta u brojÈanom iznosu na istom ili razliÈitom prosjeÈnom uzorku u istom ili drugom laboratoriju dvostruki test, s vjerojatnoŠÆu 5% Prosjek rezultataDozvoljenoProsjek rezultataDozvoljenoProsjek rezultataDozvoljeno dva ispitivanjaodstupanjedva ispitivanjaodstupanjedva ispitivanjaodstupanje 1 2121 2 3 5 76—8125253—26445 4 6 82—8826265—27646 5—6 7 89—9527277—28847 7—8 8 96—10228289—30048 9—10 9103—11029301—31349 11—1310111—11730314—32650 14—1511118—12531327—33951 16—1812126—13332340—35352 19—2213134—14233354—36653 23—2514143—15134367—38054 26—2915152—16035381—39455 30—3316161—16936395—40956 34—3717170—17837410—42457 38—4218179—18838425—43958 43—4719189—19839440—45459 48—5220199—20940455—46960 53—5721210—21941470—48561 58—6322220—23042486—50162 64—6923231—24143502—51863 70—7524242—25244519—53464 Tablica 6. Dozvoljena odstupanja kod utvrÐivanja sjemena drugih vrsta u brojÈanom iznosu na dva razliÈita prosjeÈna uzorka, kada se drugo ispitivanje obavlja u istom ili drugom laboratoriju jednostruki test, s vjerojatnoŠÆu do 5% ProsjekDozvoljenoProsjekDozvoljenoProsjekDozvoljenoProsjekDozvoljeno rezultata dvaodstupanjerezultata dvaodstupanjerezultata dvaodstupanjerezultata dvaodstupanje ispitivanja ispitivanja ispitivanja ispitivanja 1 2121212 3—4 5 66—7220211—22335439—45650 5—6 6 73—7921224—23536457—47451 7—8 7 80—8722236—24937475—49352 9—11 8 88—9523250—26238494—51353 12—14 996—10424263—27639514—53254 15—1710105—11325277—29040533—55255 18—2111114—12226291—30541 22—2512123—13127306—32042 26—3013132—14128321—33643 31—3414142—15229337—35144 35—4015153—16230352—36745 41—4516163—17331368—38646 46—5217174—18632387—40347 53—5818187—19832404—42048 59—6519199—21034421—43849 3. Klijavost sjemena jest u laboratorijskim uvjetima ispitan i utvrðen broj normalnih klijanaca prema ukupnom broju sjemenki stavljenih na klijanje, utvrðen nakon proteka vremena predviðenog za završno ocjenjivanje, iz uzorka jedne partije sjemena. Energija klijanja utvrðuje se kao informativni podatak o broju normalnih klijanaca ispitan i utvrðen u laboratorijskim uvjetima prema ukupnom broju sjemenki stavljenih na klijanje, utvrðen nakon proteka vremena predviðenog za ovo ocjenjivanje odnosno za utvrðivanje energije klijanja. Klijavost sjemena i energija klijanja iskazuju se u postocima i priopæuju u izvješæu. Normalni klijanci, ovisno o biljnoj vrsti, sadrže specifiènu kombinaciju odreðenih struktura prijeko potrebnih za rast i razvoj, i to: — korijenov sustav primarni korijen, sekundarni i seminalni korijen ; — izdanak hipokotil, epikotil, mezokotil, vršni — tjemeni pupoljak ; — kotiledone; — koleoptil sve Gramineae. U kategoriju normalno razvijenih klijanaca pripadaju: — neošteæeni, zdravi klijanci, u kojih su osnovne strukture dobro razvijene; — klijanci sa slabim mehanièkim ošteæenjem osnovne strukture koji razvojem ne zaostaju za neošteæenim klijancima; — klijanci sa sekundarnim neparazitnim infekcijama prouzroèenim gljivama i bakterijama. Neošteæeni, zdravi klijanci, s dobro razvijenim korijenovim sustavom imaju: — dugaèak i vitak primarni korijen, obièno pokriven mnogobrojnim korijenovim dlaèicama, a završava se tankim vrhom; — sekundarno korijenje koje se razvilo u toku propisanog razdoblja ispitivanja; — nekoliko seminalnih korjenova, umjesto jednoga primarnog korijena u nekih rodova, ukljuèujuæi rodove: Avena, Hordeum, secale, Triticum, Triticosecale, Cyclamen. Dobro razvijen izdanak i tjemeni pupoljak: — uspravno izdužen i vitak hipokotil u vrsta s epigealnim tipom isklijavanja; — dobro razvijen epikotil u vrsta s hipogealnim tipom isklijavanja; — dobro razvijen hipokotil i epikotil u pojedinih rodova s epigealnim tipom isklijavanja; — izdužen, dobro razvijen mezokotil u pojedinih rodova Gramineae. Kotiledoni: — jedan kotiledon monokotila ili iznimno dikotila ako je zelene boje sliène listu ili promijenjen, ali èitav ili djelomièno u sjemenu ; — dva kotiledona dikotila s epigelnom klijavošæu, ako su zeleni i slièni listu, velièine i oblika koji variraju unutar vrsta koje se ispituju. U klijancima koji pokazuju hipogealni tip isklijavanja oni su hemisferièni, mesnati zadebljali i ostaju djelomièno u sjemenoj ovojnici. Primarni listovi: — zeleni i dobro razvijeni; — jedan primarni list, kojem ponekad prethodi nekoliko izmjeniènih slojeva listova u klijancu; — dva primarna lista jedan nasuprot drugome u klijancu. Vršni pupoljak ili izdanak: razvoj varira ovisno o vrsti koja se ispituje. Dobro razvijena i izdužena koleoptila u Gramineae obuhvaæa zeleni list koji doseže iznad polovice duljine koleoptile ili je ponekad veæ izašao iz nje. Klijanci sa slabim blagim ošteæenjima, a slabim se smatraju ova ošteæenja: — primarni korijen s ogranièenim ošteæenjem ili neznatno zaostalim, retardiranim porastom; — primarni korijen ošteæen, ali s dobro razvijenim, sekundarnim korijenjem u nekih rodova Leguminosae krupno sjeme rodova Phaseolus, Pisum, Vicia i Gramineae npr. Zea i u svih rodova Cucurbitaceae i Malvaceae; — samo dva dobro razvijena seminalna korijena u rodova Avena, Hordeum, Secale, Triticum, Triticosecale; — hipokotil, epikotil i mezokotil s ogranièenim ošteæenjem; — kotiledoni sa slabim i ogranièenim ošteæenjem ako je polovica ili više od polovice ukupne površine tkiva normalna i ako nije vidljivo ošteæenje ili trulež oko vršnog dijela izdanka ili okolnog tkiva, prouzroèeni saprofitnim mikroorganizmima ; — samo jedan normalni kotiledon kod dikotila ako nije vidljivo ošteæenje ili trulež oko vršnog dijela izdanka ili okolnog tkiva, prouzroèeni saprofitnim mikroorganizmima ; — tri kotiledona umjesto dva kotiledona ako je polovica ili više od polovice normalne velièine ; — primarni listovi s ogranièenim ošteæenjem ako je polovica ili više od polovice ukupnog tkiva sposobno za normalne funkcije ; — samo jedan primarni list rod Phaseolus, ako nema vidljivih ošteæenja ili truleži prema vršnom pupoljku ; — primarni listovi Phaseolus pravilnog oblika, smanjene velièine, ali širi od èetvrtine normalne velièine; — tri primarna lista umjesto dvaju primarnih listova npr. Phaseolus , ako je najmanje polovica normalne velièine; — koleoptila s ogranièenim ošteæenjem; — koleoptila napukla od vrha naniže, ali ne više od treæine svoje duljine; — koleoptila povijena ili omèasta zbog toga što je dugo bila u pljevi ili sjemenoj ovojnici ; — koleoptila sa zelenim listom koji doseže najmanje do polovice njezine duljine. Klijanci sa sekundarnom infekcijom, truli klijanci, napadnuti gljivama ili bakterijama, ubrajaju se u normalne, ako je vidljivo da sjeme nije razlog infekcije i ako se ocijeni da su bile prisutne sve osnovne strukture. Nenormalni klijanci jesu oni klijanci za koje se ocijeni da nemaju sposobnost da se razviju u normalnu biljku u povoljnim poljskim uvjetima jer je jedna osnovna struktura ili više osnovnih struktura nepovratno ošteæeno. Nenormalni se klijanci ne uraèunavaju u postotak klijavosti. U nenormalne klijance ubrajaju se tri glavne skupine: — ošteæeni nedostaje ili je ošteæena bilo koja osnovna struktura ; — deformirani i neizbalansirani defektna, nerazvijena, fiziološki poremeæena, neproporcionalna bilo koja od bitnih struktura ; — istruli truli klijanci odnosno oboljeli ili trule neke od osnovnih struktura zbog primarne infekcije sjemena nesposobnog za razvoj. Klijanci s jednim od navedenih ošteæenja ili kombinacijom tih ošteæenja ubrajaju se u nenormalne klijance: 3. Primarni korijen: zakržljao, zadebljan, nerazvijen, nedostaje, slomljen, napukao od vrha, vretenast, sužen, zatvoren sjemenim ovojcem, s negativnom geotropijom, staklast, truo kao rezultat primarne infekcije, s jednim sekundarnim korijenom ili bez sekundarnog korijenja. Seminalni korijen: samo jedan ili nijedan. Klijanci sa sekundarnim ili seminalnim korijenjem koji pokazuju jedan ili više navedenih nedostataka ne mogu zamijeniti primarni korijen. Ocjenjuju se normalnim klijanci s nekoliko sekundarnih korijenja npr. Cucumis ili najmanje dva seminalna korijena npr. Hipokotil, epikotil, mezokotil: kratak i zadebljao osim u Cyclame, gdje mora formirati zadebljanje — gomolj , duboko napuknut ili polomljen, sasvim rascijepljen, ako nedostaje, ako je sužen, vrlo uvijen i usukan, previjen, formira omèice ili spirale, vretenast, staklast i truo od primarne infekcije. Kotiledoni obièno 50% i više : zadebljani i kovrèavi, deformirani, polomljeni ili drukèije ošteæeni, odvojeni ili nedostaju, obezbojeni, nekrotirani, staklasti i truli od primarne infekcije. Klijanci kojima su kotiledoni ošteæeni ili truli na mjestu na kojem su srasli s osi klijanca ili oko vršnog izdanka ocjenjuju se nenormalnima, bez obzira na velièinu ošteæenja. Posebna ošteæenja kotiledona u Allium spp. Primarni listovi obièno 50% ili više : deformirani, ošteæeni, nedostaju, bezbojni, nekrotirani, truli od primarne infekcije, normalnog oblika ali manji od èetvrtine normalne velièine. Vršni pupoljak i okolna tkiva: deformirani, ošteæeni, nedostaju, truli od primarne infekcije. Ako je vršni pupoljak ošteæen ili nedostaje, klijanac je nenormalan èak i kad su jedan ili dva pazušna pupoljka Phaseolus ili izdanka Pisum nerazvijena. Koleoptila i prvi list Gramineae : Koleoptila: deformirana, ošteæena, nedostaje, s ošteæenjem vrha ili bez vrha, znatno savijena oblikuje omèu ili spiralu, èvrsto uvijena, napukla više od treæine duljine od vrha, napukla u bazi, izdužena i vretenasta, trula od primarne infekcije. Prvi list: zaostao u razvoju doseže ispod polovice normalne duljine koleoptile , nedostaje, ošteæen, raskinut, kovrèav ili drukèije deformiran. Klijanac u cijelosti: deformiran, odlomljen i ošteæen, pojava kotiledona prije korijena, spojena dva klijanca, žuti ili bijeli, izdužen i vretenast, staklast, truo od primarne infekcije. Višeklièno sjeme posjeduju neke biljne vrste. Iz njega se može dobiti više od jednog klijanca kad: — sjeme sadrži više od jednoga pravog sjemena višesjemenske jedinice Dactylis i Festuca, neodvojene šizokarpije Umbelliferae, klupka Beta vulgaris i dr. Neklijavo sjeme koje ne klija do proteka vremena predviðenog za trajanje ispitivanja: 3. Tvrdo sjeme oblik je dormantnosti zajednièki mnogim vrstama Leguminosae, ali može se javiti i u drugih porodica. To sjeme ne može upiti vodu u danim uvjetima i zato ostaje tvrdo. Svježe sjeme, koje nije tvrdo, a nije ni isklijalo do kraja ispitivanja, rezultat je fiziološke dormantnosti. Ono može upiti vodu u danim uvjetima, ali mu je razvoj blokiran, iako je oèito sposobno za život. Mrtvo sjeme: meko, bezbojno ili promijenjene boje, pljesnivo, èesto napadnuto mikroorganizmima i ne pokazuje znakove razvoja klice. Ostalo neklijavo sjeme èini: — prazno sjeme koje sadrži svježi endosperm ili gametofitno tkivo u kojem ne postoje embrionalna šupljina i embrij; — sasvim prazno sjeme koje je sasvim prazno ili sadrži mali ostatak tkiva ; — sjeme ošteæeno kukcima sjeme koje sadrži lièinke — larve kukaca ili pokazuje druge oblike napada štetnika , što može utjecati na sposobnost klijanja. Klijavost se ispituje iz sjemena osnovne skupine »èisto sjeme« u propisanim uvjetima. Podloge za ispitivanje klijavosti 3. Papirna podloga može biti filtar, bugaèica ili papir koji dobro upija vlagu papirni ruènik. Ova vrsta podloge mora biti od stoposto èistog drveta, pamuka ili èišæenoga celuloznog vlakna, bez prisutnosti gljiva, bakterija ili toksiènih dodataka koji bi mogli utjecati na klijavost. Papirna podloga mora biti porozna, ali toliko zbijena da korijen raste na površini i ne prodire u podlogu, pri èemu se papir ne smije derati. Podloga mora upijati dovoljno vode da ostane vlažna sve vrijeme ispitivanja klijavosti, s pH vrijednošæu izmeðu 6,0 i 7,5. Papirna podloga èuva se u hladnome, sterilnom i suhom prostoru, zaštiæena od moguæih ošteæenja. Nepoznata kakvoæa papirne podloge provjerava se biološkim testom tako što se upotrijebi za ispitivanje klijavosti vrsta osjetljivih na toksiène spojeve npr. Phleum pratense, Agrostis gigantea, Eragrostis curvula, Festuca rubra var. Tada se usporeðuje razvijenost korijena na poznatoj i nepoznatoj podlozi pri prvom ocjenjivanju klijanaca. Pijesak mora biti izjednaèen, a velièina zrna takva da propadaju kroz sito promjera otvora 0,8 mm i ostaju na situ kojemu su otvori promjera 0,05 mm. Ne smije sadržavati strane primjese, sjeme, gljivice, bakterije te organske ili toksiène tvari koje bi mogle utjecati na klijavost. Vlaga navlaženog pijeska mora biti optimalna za sve vrijeme trajanja klijavosti, a ne smije biti toliko vode da onemoguæi kruženje zraka kroz podlogu. Vrijednost pH mora biti izmeðu 6,0 i 7,5. Pijesak treba prema potrebi sterilizirati i prati, a takav se može upotrebljavati više puta, ako sjeme koje se ispituje nije kemijski tretirano. Zemlja mora biti dobre kakvoæe, bez primjesa krupnih èestica, gljivica, bakterija, nematoda ili toksiènih i kemijskih tvari koje mogu utjecati na klijavost. Vlažnost mora omoguæiti dostup zraka do korijena koji se razvija. Vrijednost pH mora biti izmeðu 6,0 i 7,5. Ako zemlja sadrži spomenute nepoželjne primjese ili tvari ili se više puta upotrebljava, mora se sterilizirati na isti naèin kao pijesak. Voda ne smije sadržavati organske i anorganske primjese, a može se koristiti destilirana ili deionizirana voda s pH vrijednošæu izmeðu 6,0 i 7,5. Oprema za postavljanje sjemena na klijanje 3. Ploèa za brojanje: upotrebljava se obièno pri rasporeðivanju krupnozrnog sjemena na klijavu podlogu. Na gornjoj ploèi ima 50 ili 100 ravnomjerno rasporeðenih otvora, a kad se oni napune sjemenom doljnja se ploèa ili dno izmakne i sjeme pada na podlogu. Vakum brojila: upotrebljavaju se za pravilno oblikovano i glatko sjeme žita, Brassica, Trifolium. Na otvore glave za brojanje usisa se 50 ili 100 sjemenki koje se prekidom usisavanja spuštaju na podlogu za klijanje. Glave su razlièite velièine, a otvori se nalaze obièno u krugu i razlièitog su promjera da bi odgovarali vrsti sjemena. U svakom otvoru mora biti samo jedno sjeme. Glave za brojanje ne smiju se potopiti u sjeme jer se tako usisava samo lakše sjeme. Jacobsenov aparat Copenhagenov tip klijališta sastoji se od ploèe za klijanje na koju se stavlja filtrirni-papir sa sjemenom. Filtar se neprekidno vlaži s pomoæu vrpce koja kroz otvore dopire u posudu s vodom. Filtar sa sjemenom pokriva zvono, a na njegovu se vrhu nalazi otvor za zraèenje. Temperatura se najèešæe regulira automatski. Aparat je upotrebljiv za sve konstantne ili izmjenljive temperature. Komora za klijanje jest zatvoren prostor za klijanje sjemena u tami ili na svjetlu. Suvremene komore imaju sustav za hlaðenje i grijanje, kojim se automatski reguliraju odgovarajuæa temperatura koja se mijenja ili je izjednaèena , svjetlost i vlažnost zraka ako je »vlažna« komora. Ako je temperatura u komori izjednaèena, a traži se temperatura koja se mijenja, testove treba prenositi iz jedne komore u drugu komoru s odgovarajuæom temperaturom. U suhoj komori testovi moraju biti u zatvorenim posudama koje su preporuèljive i za vlažne komore. Soba za klijanje radi na isti naèin kao i komora za klijanje, samo što je veæa i prohodna za èovjeka. Svjetlost, temperatura i vlažnost zraka automatski se reguliraju i kontroliraju. Radni uzorak èini 4 x 100 sjemenki, koje se uzimaju nasumce iz osnovne skupine »èisto sjeme« i izjednaèeno rasporeðuju na odgovarajuæu podlogu za klijanje. Ponavljanja ovise o vrsti sjemena i posudi za klijanje, a mogu se podijeliti na potponavljanje od 8 x 50 ili 16 x 25 sjemenki. Ako je sjeme jako inficirano, pri ponovnom brojenju može se premjestiti na novu papirnu podlogu. Uvjeti za ispitivanje klijavosti sjemena prema biljnim vrstama navedeni su u tablici 12. Metode korištenja podloga za klijanje 3. Papirne podloge: — Na papiru: sjeme klija na jednoj ili više papirnih podloga u Jacobsenovu aparatu, u posebnim posudama ili Petrijevim zdjelicama ili neposredno na ploèama u komorama za klijanje ako je vlaga u njima dovoljno visoka. Sjeme može klijati u plastiènim posudama ili neposredno na ploèama komora za klijanje ako je vlažnost zraka blizu granice zasiæenja. Pijesak Na pijesku: sjeme se sije na površinu pijeska. U pijesku: sjeme se stavlja na sloj vlažnog pijeska i pokrije slojem istog pijeska debljine od 10 do 20 mm, ali tako da se postigne provjetravanje. Umjesto papirne podloge, zbog razvoja bolesti, može se upotrijebiti pijesak. Pijesak se ponekad upotrebljava i pri istraživanju razvoja sumnjivih klijanaca, iako je za to prikladnija zemlja. Zemlja ili kompost nisu preporuèljivi za prvo ispitivanje jer je teško dobiti izjednaèenu podlogu, a ni onda kad klijanci pokazuju fitotoksiène znakove ili ako je njihov razvoj na papiru sumnjiv. Zemlja se najèešæe upotrebljava za komparativno ispitivanje ili u istraživaèke svrhe, pri èemu se preporuèuje samo jednokratna uporaba. Vlažnost i dotok zraka Za sve vrijeme klijavosti podloga mora biti dovoljno vlažna, ali ne smije sadržati mnogo vode koja bi onemoguæavala dotok zraka. Poèetna kolièina dodane vode ovisi o prirodi i velièini podloge i velièini sjemena, a optimalna kolièina utvrðuje se pokusom. Treba izbjegavati dodavanje vode u meðuvremenu jer to uzrokuje razlike izmeðu ponavljanja u testu. Test na papiru i izmeðu papira nije potrebno provjetravati, a na naboranom papiru i na pijesku mora se voditi raèuna da oko sjemena ima dovoljno zraka, zbog èega se sjeme rastresito pokriva pri primjeni metoda i s pijeskom i sa zemljom. Temperatura Na propisanu temperaturu tolerancija može iznositi najviše, ±1°C. Ako su propisane izmjeniène temperature, niža temperatura mora trajati 16, a viša 8 h. Prelazak s jedne temperature na drugu temperaturu može trajati do 3 h, a za sjeme u fazi mirovanja temperaturu treba promijeniti za 1 h ili brže ili testove treba prenijeti u drugi prostor za klijanje s nižom temperaturom. Ako se mijenjanje temperature ne može nadzirati nedjelje, praznici , testovi se ostavljaju na nižoj temperaturi. Svjetlost Sjeme klija na svjetlosti ili u tami. Osvjetljavanje umjetnom ili dnevnom svjetlošæu preporuèljivo je za bolji razvoj klijanaca, koji u potpunoj tami etioliraju i mogu biti napadnuti mikroorganizmima, što otežava ocjenjivanje klijavosti. U trava, na primjer, svjetlost ubrzava klijavost, a u drugim sluèajevima npr. Phacelia tanacetifolia ometa klijavost te se daju posebne preporuke za osvjetljavanje ili tamu. Kad na kraju ispitivanja ostane previše tvrdog ili svježeg sjemena npr. Metode za prekidanje mirovanja sjemena: — suho èuvanje: sjeme koje po prirodi zahtijeva dulje vrijeme mirovanja produženo se èuva u suhoj prostoriji; — prethodno hlaðenje: sjeme poljoprivrednog bilja, povræa i cvijeæa obièno se prethodno hladi na podlogama za klijanje, na temperaturi od 5°C do 10°C, sedam i više dana prije nego što se stavi na propisanu temperaturu. Ponekad prethodno hlaðenje treba produljiti ili ponoviti, ali to vrijeme ne ubraja se u vrijeme potrebno za klijanje; — u nekim sluèajevima potrebno je prethodno grijati sjeme na podlogama za klijanje na temperaturi od 30°C do 35°C, sedam ili više dana prije nego se stavi u propisane uvjete za klijanje. To se vrijeme ne ubraja u vrijeme potrebno za klijanje. Za neke tropske i suptropske vrste potrebna je temperatura od 40°C do 50°C npr. Arachis hypogea 40°C ; — svjetlost: test se osvjetljava osam sati od 24 h u razdoblju kad je viša temperatura i pri temperaturi koja se mijenja. Osvjetljavanje hladnom bijelom svjetlošæu mora iznositi od 750 do 1250 luksa, a preporuèuje se osobito za tropske i suptropske trave npr. Synodon dac tylon ; — kalijev nitrat KNO3 : njime se 0,2%-tna vodena otopina na poèetku vlaži podloga za klijanje; za kasnije vlaženje, upotrebljava se voda; — giberelinska kiselina GA3 : preporuèuje se za vrste Avena sativa, hordeum vulgare, Secale cereale, Triticosecale i Triticum aestivum. Podloga za klijanje vlaži se 0,05%-tnom otopinom GA3. Ako je mirovanje sjemena oslabilo, dovoljno je 0,02 %-tna otopina, a ako je jako, upotrebljava se 0,1%-tna otopina. Ako je koncentracija veæa od 0,08%, preporuèuje se otapanje GA3 u fosfatno pufernoj otopini 1. Ponovno testiranje u zatvorenim polietilenskim omotima odgovarajuæe velièine za test preporuèuje se za poticanje klijanja svježeg sjemena. Metoda omekšavanja tvrdog sjemena Karakteristièno je da na kraju testa za mnoge vrste ostane tvrdo sjeme koje se upisuje u deklaraciju. Da bi se dobio realniji rezultat klijavosti, potrebno je razlièitim metodama utjecati na sniženje postotka tvrdog sjemena u korist proklijalog sjemena. Natapanje: sjeme s tvrdom sjemenskom epidermom natapa se u vodi od 24 h do 48 h. Mehanièko ošteæenje epiderme: prekidanje uvjeta mirovanja zbog nepropusne epiderme postiže se ako se sjeme probode, zasijeèe ili istrlja pijeskom, pri èemu se vodi raèuna o tome da se ne oštete embriji pa su ispravnije mehanièke intervencije na strani suprotnoj od embrija. Obrada sjemena kiselinom: primjenjuje se kad se za omekšivanje tvrde ljuske upotrebljava koncentrirana sumporna kiselina H2SO4. Sjeme se natapa u kiselini toliko dugo da se poène mreškati, što traje nekoliko minuta do 1 h. Za vrijeme natapanja sjeme treba pregledati svakih nekoliko minuta, a nakon natapanja dobro ga oprati u tekuæoj vodi i staviti da klija u odgovarajuæim uvjetima. Sjeme vrste Oryza sativa natapa se u normalnoj dušiènoj kiselini HNO3 24 h nakon prethodnog grijanja na temperaturi od 50°C. Metode otklanjanja inhibitornih supstancija: — ispiranje: prirodne supstancije u perikarpu ili u sjemenskoj epidermi, koji su inhibitori klijavosti, mogu se otkloniti ispiranjem tekuæom vodom pri temperaturi 25°C prije nego se sjeme stavi na klijanje; nakon ispiranja sjeme treba osušiti na temperaturi od najviše 25°C npr. Beta vulgaris ; — otklanjanje struktura oko sjemena: klijavost se može ubrzati ako se otklone razne strukture oko sjemena, kao što su dlaèice ili pretpljeva i površinska pljeva u nekih vrsta Gramineae; — dezinfekcija sjemena može se primijeniti prije sijanja sjemena samo u vrste Beta vulgaris kad se zna da sjeme nije tretirano. Trajanje ispitivanja klijavosti Trajanje ispitivanja odreðeno je za pojedine biljne vrste. Ako se primijeti da æe neko sjeme i nakon tog roka klijati, vrijeme klijavosti produžava se do sedam dana ili za polovicu propisanog vremena, što se mora evidentirati, a kad se najveæa moguæa klijavost postigne brže, ispitivanje se može završiti prije propisanog vremena. Vrijeme prvog ocjenjivanja dano je približno, ali mora odgovarati vremenu kad su klice dostigle razvojnu fazu u kojoj se mogu ocijeniti njihova bitna svojstva. Vrijeme za ocjenjivanje dano je za najviše temperature, a pri nižim temperaturama prvo ocjenjivanje pomièe se za kasnije. Za ispitivanje u pijesku, koje traje od 7 do 10 dana, prvo ocjenjivanje može se izostaviti. Ako je potrebno, ocjenjivanje se može obaviti u meðuvremenu, a mogu se otkloniti dobro razvijeni klijanci. Datume ocjenjivanja odreðuje analitièar, imajuæi na umu najmanji rizik ošteæenja nedovoljno razvijenih klijanaca. Klijanci: pri prvom i svim ostalim ocjenjivanjima izdvajaju se klijanci kojima su sve životno potrebne strukture dobro razvijene. Oboljeli klijanci se, uz obvezatno utvrðivanje uzroènika, izdvajaju prije konaènog brojenja. Nedovoljno razvijeni i nenormalni klijanci, a i neklijavo sjeme, ostavljaju se do kraja ispitivanja klijavosti. Ako se pojavljuju znaci ogranièenog razvoja ili fitotoksiènosti, ispitivanje treba ponoviti u pijesku ili u zemlji pri temperaturi koja je propisana za tu vrstu sjemena. Svaka višesjemenska jedinica s jednim klijancem ili s više klijanaca raèuna se kao jedan postotak klijavosti. Ako se traži nalaz prema broju klijanaca na 100 jedinica ili prema broju jedinica koje daju jedan, dva ili više klijanaca, u klijavost se ubrajaju svi normalni klijanci. Neklijavo sjeme: — tvrdo sjeme: na kraju vremena propisanog za klijanje, tvrdo se sjeme broji, a njegov postotak upisuje se u rubriku izvještaja »tvrdo sjeme«; — svježe sjeme: koriste se preporuke za ubrzavanje klijavosti, osobito ako je veliki broj svježih sjemenki. Vitalnost svježeg sjemena može se utvrditi i biokemijskom metodom ili presijecanjem, a upisuje se u izvještaju kao »svježe sjeme«; — mrtvo sjeme: ne klija, a nije tvrdo ni svježe, nego mekano i pljesnivo; obvezatno se utvrðuje uzroènik neklijanju; — ostalo neklijavo sjeme: prazno sjeme i sjeme koje nije proklijalo; u zahtjev se navodi broj praznih sjemenki koje su oštetile štetoèine ili sjemenki bez embrija. Za utvrðivanje tih skupina mogu se primijeniti ove metode: 1 prije ispitivanja klijavosti — zraèenjem testa X-zrakama kojima se zraèe ponavljanja za ispitivanje klijavosti i presijecanjem sjemena, gdje se svako od èetiri ponavljanja po 100 sjemenki posebno natapa u vodi 24 h na sobnoj temperaturi, a svako sjeme presijeèe po uzdužnoj osi i ocjenjuje; 2 nakon ispitivanja klijavosti, svježe sjeme, koje nije proklijalo, presijeca se i ocjenjuje. Ako se primijeni tetrazol-test biokemijska metoda , u pripremi se ocjenjuje i postotak praznog sjemena i sjemena što su ga ozlijedile štetoèine. Ponavljanje ispitivanja Ako rezultat ispitivanja nije prihvatljiv, ispitivanje æe se ponoviti prema istom postupku ili æe se odabrati druga prikladnija metoda. Razlozi za ponovno ispitivanje jesu: — sumnja na mirovanje sjemena svježe sjeme ; — utvrðene naðene ekonomske bezopasne biljne bolesti i štetoèine; — pogreške u odnosu na propisane uvjete za razvoj klica ili pogreške u ocjenjivanju. Ispitivanje klijavosti sjemena s ovojnicom Sjeme s ovojnicom iz osnovne skupine »èistog sjemena« ispituje se tako što se ovojnica ne uklanja. Za podlogu klijanja upotrebljava se papir, pijesak te zemlja u nekim sluèajevima. Za sjeme s ovojnicom upotrebljava se naborani papir preporuka: naborani papir težine od 100 do 120 g na 1 m2 i naborani filtar u težini 70 g na 1 m2, uz sposobnost apsorpcije vode od 220 do 240%. Sadržaj vode varira ovisno o sjemenoj ovojnici i vrsti bilja. Ako je sjemena ovojnica pripijena uz kotiledone, treba je isprati raspršivanjem vode. Sjeme iz vrpci stavlja se izmeðu papira i savija u vertikalne smotuljke. Radni uzorak èini 4 x 100 sjemenki s ovojnicom. Sjeme u vrpcama otkida se po sluèajnom izboru da bi se u malim dijelovima na vrpci sastavila èetiri ponavljanja po 100 sjemenki. Aparati i uvjeti ispitivanja jednaki su kao za sjeme bez ovojnice, a isti su i uvjeti za prekidanje mirovanja. Usporavanje klijavosti može biti posljedica neodgovarajuæih uvjeta za klijanje ili èvrste sjemene ovojnice. Razvoj klijanaca, a i višesjemenskih jedinica, ocjenjuje se isto kao klijavost sjemena bez ovojnice. U izvještaju se priopæuje postotak normalnih i nenormalnih klijanaca i mrtvog sjemena. Za sjeme u vrpcama priopæuje se broj normalnih klijanaca na metru vrpce. Izraèunavanje i priopæavanje rezultata Rezultat se izražava kao postotak broja normalnih i nenormalnih klijanaca, tvrdoga, svježega i mrtvog sjemena, a koji ukupno iznosi 100. Svako ponavljanje izraèunava se posebno ako ima 25 ili 50 sjemenki, u rezultatu se zbrajaju ponavljanja 4 x 25 ili 2 x 50 sjemenki. Prosjeèni postotak svih ponavljanja izražava se u cijelom broju, bez decimala. Rezultat izmeðu najveæeg i najmanjeg postotka meðu ponavljanjima mora biti u granicama dopuštenog odstupanja sadržanih u tablici 7. Ako su odstupanja veæa, ispitivanje je potrebno ponoviti. Maksimalno dozvoljenA razlika u jednom ispitivanju klijavosti sjemena izmeÐu Èetiri ponavljanja po 100 sjemenki dvostruko ispitivanje, s vjerojatnoŠÆu do 2,5% Prosjek postotka klijavostiNajveæa granicaProsjek postotka klijavostiNajveæa granica odstupanjaodstupanja 123123 992587 do 8813 do 1413 983684 do 8615 do 1714 974782 do 8318 do 2015 965878 do 8121 do 2316 956973 do 7724 do 2817 93 do 947 do 81067 do 7229 do 3418 91 do 929 do 101156 do 6635 do 4519 89 do 9011 do 121251 do 5546 do 5020 Tablica 8. Dozvoljeno odstupanje za ispitivanje klijavosti sjemena na 400 sjemenki na ovom ili razliÈitom prosjeÈnom uzorku kada se ispitivanje obavlja u istom ili razliÈitom laboratoriju dvostruki test, s vjerojatnoŠÆu do 2,5% Prosjek postotka klijavostiNajveæa granicaProsjek postotka klijavostiNajveæa granica odstupanjaodstupanja 123123 98 do 992 do 3377 do 8417 do 246 95 do 994 do 6360 do 7625 do 417 91 do 947 do 10451 do 5942 do 508 85 do 9011 do 165 Ova tablica pokazuje dopušteno odstupanje koje se može uzeti pri odluèivanju jesu li za pokus po sluèajnom izboru varijacije dvaju ispitivanja podudarne samo s 2,5% vjerojatnosti. Da bi se utvrdilo jesu li dva ispitivanja podudarna, izraèunava se prosjek postotaka klijanja od dva ispitivanja, za najbliži cijeli broj i odredi se u kolonama 1. Testovi su podudarni ako razlika izmeðu postotaka klijanja dvaju ispitivanja ne premašuje dopušteno odstupanje navedeno u koloni 3. Dozvoljena odstupanja za ispitivanje klijavosti sjemena na 400 sjemenki na dva razliÈita prosjeÈna uzorka u istom ili razliÈitom laboratoriju jednostruko ispitivanje, s vjerojatnoŠÆu do 5% Prosjeèni postotakDopuštenoProsjeèni postotakDopušteno Više od 50%50% i manjeodstupanjeViše od 50%50% i manjeodstupanje 123123 99 2282 — 8615 - 197 97 — 983 — 4376 — 8120 — 258 94 — 965 — 7470 — 7526 — 319 91 — 938 — 10560 — 6932 — 4110 87 — 9011 — 14651 — 5942 — 5011 4. Biokemijsko ispitivanje vitalnosti sjemena topografski tetrazol-test 4. Biokemijsko ispitivanje primjenjuje se za brzo utvrðivanje vitalnosti sjemena uopæe, a osobito u sluèaju dugotrajnog mirovanja dormantnosti sjemena: — ako je na kraju ispitivanja klijavosti ostalo dosta neproklijaloga mirujuæeg dormantnog sjemena, utvrðuje se vitalnost pojedinog mirujuæeg sjemena ili vitalnost radnog uzorka; — test važi za sve biljne vrste za koje su navedene metode. U topografskom tetrazol-testu upotrebljava se bezbojna otopina 2-,3-,5-trifenil-tetrazol klorida ili bromida kao indikator redukcijskih procesa u živim stanicama s pomoæu hidrogenaze. Pri tome se stvara trifenil-formazan, koji žive stanice oboji u crveno, a mrtve ostaju neobojene. Uz potpuno obojeno i potpuno neobojeno neživo sjeme nalazi se i djelomièno obojeno sjeme. Razlike u boji odluèujuæe su za utvrðivanje zdravoga, oslabljenoga ili mrtvoga tkiva. Upotrebljava se 0,1%-tna do 1,0%-tna vodena otopina 2-, 3-, 4-trifenil-tetrazol klorida ili tetrazol bromida. Za razlièite vrste, koncentracija varira. Ako praškaste otopine destilirane vode nisu u granicama pH vrijednosti 6,5 do 7,5, otopinu treba pripremiti prema ovom postupku: A otopinu èini 9,078 g KH2PO4 u 1000 ml vode, B otopinu èini 9,472 g Na2HPO4 u 1000 ml vode ili 11,876 g Na2HPO4. Pomiješaju se dva dijela otopine A s tri dijela otopine B. U toj se smjesi otopi potrebna kolièina tetrazolove soli ili klorida ili bromida da bi se dobila željena koncentracija npr. Radni uzorak èini 4 x 100 sjemenki odabranih prema sluèajnom izboru iz osnovne skupine »èisto sjeme« ili pojedinaène sjemenke koje su ocijenjene da na kraju ispitivanja klijavosti još miruju. Priprema sjemena i postupci 4. Natapanje sjemena prije bojenja preporuèuje se za sve vrste bilja. Navlaženo sjeme manje je krhko od suhoga sjemena, lakše se zasijeèe ili probode, a i bojenje je izjednaèenije. Vrijeme natapanja navedeno je u tablici. Ako sjemenska kožica ne dopušta bubrenje sjemena, treba je probosti. Sjeme se vlaži izmeðu dvaju vlažnih papira. Sjeme nekih vrsta pri sporom vlaženju ne nabrekne pa ga treba potapati u vodi. Postotak tvrdog sjemena u porodici Leguminosae utvrðuje se natapanjem u toku 22 h na temperaturi 20 °C, jer ostali postupci ne daju ispravne rezultate. Priprema sjemena prije bojenja: priprema sjemena mora biti precizna da se ne bi oštetili životno znaèajni dijelovi tkiva. Za otvaranje ili otklanjanje sjemenske kožice primjenjuju se razlièite tehnike. Tako pripremljeno sjeme mora biti natopljeno do kraja priprema svih ponavljanja. U vrijeme prethodnog natapanja sjeme nekih vrsta bilja postaje sluzavo. Sluz se otklanja površinskim sušenjem ili se sjeme obriše krpom ili papirnim ruènicima ili natapa pet minuta u 1%-tnoj do 2%-tnoj otopini aluminij-kalijeva sulfata - AIK SO4 2. Sjeme koje je prethodno natopljeno ili tvrdo sjeme probada se iglom ili skalpelom na životno beznaèajnoj strani sjemena. Uzdužni rez — raspolovljavanja: — žita i trave, velièine Festuca spp. Sjeme se popreèno reže na životno beznaèajnim dijelovima tkiva: — sjeme trava reže se iznad embrija, a embrionalni se dio boji. Sjemenu dikotila bez endosperma i s ravnim embrijem odsijeèe se treæina kotiledona; — popreèni rez jest metoda pogodna za sitno sjeme trava velièine Agrostis, Phleum i Poa; — ljuštenje embrija jest metoda koja se primjenjuje za jeèam, raž i pšenicu. Lancetom se izdube embriji sa skutelumom iz endosperma i stavljaju u otopinu tetrazola; — otklanjanje sjemenske epiderme jest metoda koja se primjenjuje ako prethodni postupci ne odgovaraju. Ako je koštica sjemena tvrda orašèiæi i drvenasti plodovi , treba je pažljivo otvoriti ili smrviti kad je sjeme suho ili nakon natapanja da se ne bi povrijedio embrij. Unutrašnja pokožica uklanja se nakon natapanja. Bojenje Sjeme mora biti potpuno pokriveno otopinom tetrazola, a da nije izloženo izravnoj svjetlosti koja uzrokuje redukciju soli tetrazola. Vrijeme bojenja može se produljiti ako se sjeme dovoljno ne oboji u propisano vrijeme. Svijetlija boja može biti posljedica ošteæenja nakon mraza, slabog sjemena itd. Sjemenu nekih vrsta dodaje se mala kolièina fungicida ili antibiotika npr. Sitno sjeme može se prethodno navlažiti na papiru koji se smota ili nabora i zatim stavi u otopinu tetrazola. Ocjenjivanje: ocjenjuje se živo i neživo sjeme. Potrebno je pažljivo ocijeniti karakteristike koje odreðuju skupinu živoga ili neživoga sjemena. Živo æe sjeme biti sposobno razvijati normalne klice pri testiranju klijavosti u povoljnim uvjetima kad je mirovanje dormantnost prekinuto i, nakon odgovarajuæe dezinfekcije, zdravo. Živo je ono sjeme ili embrij koji je potpuno ili samo djelomièno obojen na karakteriènim dijelovima tkiva. Neživo sjeme jest sjeme koje nema te karakteristike ili koje je nekarakteristièno obojeno odnosno koje ima mutno obojene životno znaèajne dijelove stanica. Sjeme s vidljivo nenormalno razvijenim embrijem ili nenormalnim životno znaèajnim dijelovima ocjenjuje se neživim ako je obojeno ili neobojeno. Sjeme s malim nekrozama na životno beznaèajnim dijelovima ocjenjuje se živim. Izraèunavanje i prikazivanje rezultata: broj živih sjemenki iz svakog ponavljanja, izražen u postotku, izraèunava se zajednièkim postotkom najbližemu cijelom broju. Dopuštena odstupanja izmeðu ponavljanja jednaka su kao pri ispitivanju klijavosti. U izvješæe, odnosno deklaracije unosi se »Tetrazol-test.... Za porodice Leguminosae može se unijeti i postotak tvrdog sjemena naðen pri testiranju. Ako se testira pojedinaèno sjeme, na kraju testa klijavosti rezultat se ukljuèuje u postotak sjemena koje klija. Tablica pokazuje postupak pripreme sjemena prije bojenja, bojenje koncentraciju otopine i vrijeme na 30 °C , pripremu za ocjenjivanje i ocjenu obojenih uzoraka. Sjeme s potpuno obojenim embrijem i s neobojenim ili nekrotiranim dijelovima kao što je prikazano u koloni 7. POSTUPCI TETRARZOL-TESTA ZA VRSTE CORYLUS SPP. Vlaga sjemena jest kolièina vode u sjemenu iskazana u postotku. Propisane metode za ispitivanje vlage onemoguæavaju redukciju, razgradnju ili gubitak hlapljivih supstancija. Mlin za mljevenje sjemena mora biti napravljen od neapsorbirajuæeg i nekorozivnog materijala tako da za vrijeme mljevenja sjeme ili mljeveni materijal budu do najveæe moguæe mjere zaštiæeni od zraka iz okolice, da ravnomjerno usitnjava sjeme i ne uzrokuje zagrijavanje usitnjenog materijala, da zrak kruži normalno da se ne bi gubila vlaga te da mlin bude pripremljen tako da odgovara zahtjevima za velièinu samljevenih èestica. Peæ s konstantnom temperaturom i dodacima treba se elektrièno zagrijati i nadzirati termostatom, treba biti dobro izolirana da temperatura bude izjednaèena u cijeloj komori, treba biti opremljena termometrom s preciznošæu od 0,5°C te biti takva da se za 15 min može ponovno zagrijati na traženu temperaturu kad se nakon prethodnog zagrijavanja otvori da bi se u nju stavile posude. Posude moraju biti od nekorozivnog metala ili stakla debljine oko 0,5 mm, moraju imati poklopce koji spreèavaju gubitak vlage iz usitnjenog materijala te biti okrugle, ravnoga dna i glatko brušene. Prije upotrebe posude se suše 1 h na temperaturi od 130°C i hlade u eksikatoru. Usitnjeni materijal rasporeðuje se tako da ga ima najviše 3 g na 1 cm2, a eksikator mora omoguæiti brzo hlaðenje i biti napunjen eksikantnim materijalom. Analitièka vaga koristi se za brzo vaganje do toènosti od 0,001 g. Sita moraju imati otvore od 0,50 mm, 1,00 mm i 4,00 mm. Zaštitna mjera: uzorak za vlagu mora biti zatvoren u nepropustivu ambalažu iz koje je zrak maksimalno uklonjen, a postupak utvrðivanja vlage mora biti brz, tako da uzorak bude minimalno izložen vanjskoj atmosferi laboratorija. Za vrste koje se ne melju može proteæi najviše 1 min od trenutka uzimanja sjemena do vremena kad se radni uzorak zatvara u posudu za sušenje i važe. Rezultat vaganja iskazuje se u gramima, s tri decimale. Vlaga se ispituje u dva ponavljanja iz uzorka za vlagu u kolièini koja odgovara velièini promjera posude: — manji od 8 cm — 4 do 5 g — veæi od 8 cm — 10 g. Mljevenje: krupnozrno se sjeme prije sušenja mora usitniti, osim ako sadrži ulja, što otežava usitnjavanje i oksidacijom poveæava težinu npr. Prije pripreme radnog uzorka, usitni se uzorak za vlagu. Sjeme žita i pamuka usitnjava se u takve èestice da najmanje 50% proðe kroz sito s otvorima od 0,50 mm, a na situ s otvorima od 1,00 mm da ostane najviše 10%. Usitnjene èestice leguminoseae grublje su, tako da na mreži s otvorima od 4,00 mm ostane najmanje 50%. Kad se mlin za mljevenje regulira na poželjnu velièinu èestica, najprije se usitni mala pokusna kolièina uzorka koja se odbaci, a zatim se usitni masa uzorka veæa od mase potrebne za ispitivanje vlage. Prethodno sušenje: za sjeme koje je potrebno samljeti, a udio mu je vlage veæi od 17% odnosno 10% za Glycine max ili više od 13% za Oryza sativa, obvezatno je prethodno sušenje. Primjenom dvaju ponavljanja od po 25 g vagane do toènosti 2,0 mg , stavljaju se u izvagane posude i suše 5 do 10 min na temperaturi od 130°C. Ako je vlažnost sjemena Zea myas iznad 25%, rasprostire se u sloju do 20 mm debljine i suši dva do pet sati na temperaturi 70°C, ovisno o poèetnoj kolièini vlage. Ostale vrste kojima sjeme sadrži vlagu veæu od 30% suše se noæu u toploj prostoriji npr. I u ostalim sluèajevima sjeme se prethodno suši 5 do 10 min u peæi i na konstantnoj temperaturi od 130°C. Dosušeno sjeme ostavlja se u laboratorijskim uvjetima 2 h. Nakon prethodnog sušenja uzorci u posudama ponovno se važu da bi se utvrdila kolièina gubitka vlage, a zatim se oba ponavljaju, melju i ispituju prema ovim metodama: — metoda s niskom konstantnom temperaturom: radni uzorak rasporeðuje se u posude za sušenje koja se važe s poklopcem prije i nakon punjenja. Zatim se posude s otvorenim poklopcima brzo stavljaju 17h ± 1h u peæ za sušenje na temperaturu od 103°C ± 2°C. Sušenje poèinje kad je temperatura u peæi ponovno na traženoj visini. Nakon proteka propisana vremena posude se pokriju i prenesu u eksikator, u kojem se hlade 30 do 45 min te važu, s poklopcima, u uvjetima relativne vlage ispod 70%; — metoda s visokom konstantnom temperaturom: s radnim uzorkom postupa se kao i u prethodnoj metodi ali temperatura sušenja iznosi od 130°C do 133°C, a vrijeme: 4 h za Zea mays, 2 h za druga žita i 1 h za druge vrste kulturnog bilja; za visinu relativne vlage u okolini nema posebnih zahtjeva. Izraèunavanje i priopæivanje rezultata: udio vlage priopæuje se izraèunava u postotku, na jednu decimalu, prema formuli: gdje je: M1 — masa posude i poklopca u gramima; M2 — masa posude, poklopca i sadržaja prije sušenja; M3 — masa posude, poklopca i sadržaja nakon sušenja. Ako je sjeme prethodno sušeno, uvažavaju se oba rezultata iz prethodnog sušenja i sušenja. Ako je S1 gubitak vlage u prvoj fazi i S2 gubitak vlage u drugoj fazi, oba se raèunaju prema navedenoj formuli i izražavaju u postocima. Postotak stvarne vlage izraèunava se prema obrascu: Tablica 11. VRSTE ZA KOJE SE UZORAK ZA ISPITIVANJE VLAGE MELJE Arachis hypogaeaOryza sativa Aven spp. Phaseolus spp Cicer arietinumPisum sativum svi var. Citrullus lanatusQurercus spp Fagorynum esculentumRicinus communis Glycine maxSecale communis Gossypim spp. Zea mays Tablica 12. VRSTE KOJE SE SUŠE NA NISKOJ STALNOJ TEMPERATURI 12 Allium spp. Malus spp Arachis hypogaeaPyrus spp. Camelina sativaRaphanus sativus Capsicum spp. Ricinus communis Corylus spp. Sesamum indicum Glycine maxSinapsis spp. Solanum melongena Linum usitatissimumHeliantus annus Tablica 13. VRSTE KOJE SE SUŠE NA VISOKOJ STALNOJ TEMPERATURI Agrostis spp. Antehum graveolensNicotiana tabacum Anthoxanthum odaratum Anthiricus spp. Onobrychis viciifolia Apium graveolensOrnithopus sativus Arrhenatum sppOryza sativa Asparagus officinalisPanicum spp. Papayer somniferum Beta vulgaris svi var. Paspalum dilatatum Bromus spp. Pastinaca sativa Cannabis sativaPetroselinum crispup Carum carviPhalaris spp. Cicer arietinumPisum sativum svi var, Chichorium spp. Citrullus lantusScorzonera hispanica Cucumis spp. Secale cereale Cucurbita spp. Cuminum cyminumSpinacia oleracea Cynodon dactylonTrifolium spp. Cynosorus cristatusTrisetum flavescen Dactylis glomerataTriticum spp. Daucus carotaValerianella cocusta Deschampisa spp. Fagopyrum esculenumZea mayus Festuca spp. Holcus lanatus Hordeum vulgare svi var. Lactuca sativa Latyrus spp. Lepidum sativum Lolium spp. Dopuštena odstupanja pri utvrðivanju udjela vlage u sjemenu 5. Kao rezultat izraèunava se aritmetièka sredina obaju ponavljanja. Ako razlika izmeðu obaju rezultata iznosi više od 0,2%, postupak treba ponoviti. Za vrste sjemena Malus spp. DOPUŠTENE RAZLIKE IZMEÐU DVAJU ODREÐIVANJA UDJELA VLAGE SJEMENA VOÆA KrupnoæaBrojPoèetni udioToleran- sjemenasjemenki u kgvlage, u %cija u % Sitno sjemeViše od 5000Manji od 120,3 Sitno sjemeViše od 5000Veæi od 120,5 Krupno sjemeManje od 5000Manji od 120,4 Krupno sjemeManje od 500012—250,8 Krupno sjemeManje od 5000Veæi od 252,5 6. Masa 1000 sjemenki 6. Masa 1000 sjemenki je težina 1000 sjemenki ispitivanog uzorka uzeta iz frakcije »èisto sjeme«, a izražena u gramima. Ispitivanje mase 1000 sjemenki obavlja se na èitavom radnom uzorku frakcije »èisto sjeme«, ili brojanjem 8 ponavljanja od po 100 sjemenki iz radnog uzorka »frakcija èisto sjeme« vaganjem i izraèunavanjem. Za uzimanje sjemena služi posebni ili obièni aparat za brojenje koji se upotrebljava pri ispitivanju klijavosti. Brojenje cijeloga radnoga uzorka: cijeli radni uzorak frakcija »èisto sjeme« propušta se kroz brojaè, a broj se oèitava na indikatoru i važe u gramima, na isti broj decimala kao pri analizi èistoæe. Ako varijacijski koeficijent ne prelazi 6,0 za pljevaste trave ili 4,0 za drugo sjeme, može se izraèunati rezultat. Kad varijacijski koeficijent prelazi bilo koji od tih limita, onda se to navodi, ponovno se važe osam ponavljanja i standardna devijacija izraèunava za 16 ponavljanja, a izdvaja se svako ponavljanje koje odudara od prosjeka za više od dvostruke standardne devijacije. Izraèunavanje i priopæivanje rezultata 6. Ako je brojenje obavljeno aparatom iz kolièine cijeloga radnog uzorka, izraèunava se masa 1000 sjemenki. Ako se raèunaju ponavljanja osam ili više puta po 100 sjemenki, broj ponavljanja pomnoži se s prosjeènom masom 100 sjemenki i dobije se prosjeèna masa 1000 sjemenki npr. Masa i velièina sjemena s ovojnicom ispituju se tako što se èista frakcija 1000 sjemenki s ovojnicom broji, važe i izraèunava. Za taj se postupak uzima uzorak odgovarajuæe velièine, prosije sitom èistoæa sjemena s ovojnicom i svaka prosijana frakcija determinira. Za utvrðivanje mase upotrebljavaju se odgovarajuæi aparati za brojenje, a za utvrðivanje velièine — odgovarajuæa sita, prema postupcima odreðenim za utvrðivanje èistoæe obloženog sjemena preporuka za Beta sjeme i za pilirano sjeme. Identifikacija genotipa Za analizu sortne èistoæe ili identifikaciju genotipa mogu se koristiti molekularne biotehnološke, tehnike finger printing. Odstupanja razlike izmeÐu ispitivanja Kada rezultati ispitivanja, na istom uzorku ili razlièitim uzorcima iz iste partije, ne pokazuju identièan rezultat ispravnost ispitivanja se procjenjuje temeljem tabela dozvoljenih odstupanja navedenih u pojedinim poglavljima. Ako su odstupanja veæa od navedenih u tabelama, odstupanje se treba smatrati stvarno postojeæim, u protivnom treba se smatrati da razlike izmeðu ispitivanja nema. U zaglavljima pojedinih tabela navedeno je za koje sluèajeve se tabele primjenjuju. Pravilnik o temeljnim zahtjevima o kakvoæi poljoprivrednog sadnog materijala, naèinu pakiranja, plombiranja, deklariranja i uvjetima držanja sadnog materijala Narodne novine br. Brzi pretpregled sadržaja MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Na temelju èlanka 52. OSNOVNE ODREDBE Èlanak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se temeljni zahtjevi o kakvoæi poljoprivrednog sadnog materijala, naèin pakiranja, plombiranja i deklariranja, obrazac i boja deklaracije prema kategoriji sadnog materijala, naèin voðenja evidencije o izdanim deklaracijama te uvjeti koji osiguravaju održavanje kakvoæe sadnog materijala. TEMELJNI ZAHTJEVI O KAKVOÆI SADNOG MATERIJALA Sadni materijal u voæarstvu Èlanak 3. Plemke za cijepljenje jesu dijelovi mladica, jednogodišnjih izbojaka, zdrave i neošteæene, s dobro razvijenim i zdravim pupovima, najmanje debljine 5 mm. Reznice su zdravi i neošteæeni dijelovi mladica jednogodišnjih izbojaka ili korijena najmanje debljine: 1. Ukorijenjene reznice jesu biljke nastale ukorjenjivanjem reznice, zdrave i neošteæene, s dobro razvijenim korijenovim sustavom. Ukorijenjeni izbojci nastali iz adventivnih pupova glave matiènog grma zdravi su i neošteæeni, s razvijenim korijenovim sustavom. Nadzemni dio mora biti najmanje visine 200 mm , a najmanjeg promjera u bazi 3 mm. Izdanci nastali iz adventivnih pupova korijena jesu ukorijenjeni, zdravi i neošteæeni, dobro razvijenog korijenova sustava, nadzemnog dijela najmanje visine 200 mm, a moraju imati najmanje dva dobro razvijena pupa, najmanjeg promjera tik iznad tla 3 mm. Sjemenjaci su biljke uzgojene iz sjemena voæke s matiènih stabala, zdrave, neošteæene, dobro razvijena korijenova sustava, nadzemnog dijela najmanje visine 200 mm, najmanjeg promjera tik iznad tla 3 mm. Cijepljene podloge jesu biljke na kojima je cijepljen i primljen jedan ili više dobro razvijenih pupova, zdrave, neošteæene, dobro razvijena korijenova sustava, nadzemnog dijela najmanje visine 300 mm, najmanjeg promjera tik iznad tla 8 mm. Voæna sadnica jest jednogodišnja ili višegodišnja biljka nastala iz vegetativnih dijelova matiène biljke ili spajanjem podloge i plemke, ili uzgojena iz sjemena matiène biljke. Voæne sadnice moraju imati dobro razvijen i neošteæen korijen. Nadzemni dio sadnica iznad korijenova vrata najmanje visine za: 1. Najmanjeg su promjera 10 mm mjerenog 10 cm iznad cijepljenog mjesta ili korijenovog vrata. Voæna sadnica jagode biljka je nastala iz vriježe matiène biljke, najmanjeg promjera korijenova vrata 5 mm, zdrava i dobro razvijena korijena. Voæne sadnice osim jagode u posudi moraju biti posaðene u najmanje 3 l supstrata, a jagode u najmanje 0,2 l supstrata. Sadni materijal u vinogradarstvu Èlanak 4. Reznice plemki jesu dijelovi loze koji u proizvodnji loznih cijepova i kod drugih standardnih tehnika cijepljenja služe za tvorbu nadzemnog dijela trsa. Reznice plemki za cijepljenje moraju imati najmanju duljinu od baze donjeg nodija i gornjeg internodija za: 1. Reznice podloge jesu dijelovi loze koji u proizvodnji loznih cijepova služe za tvorbu podzemnog dijela trsa. Reznice podloga za cijepljenje jesu promjera mjerenog na sredini internodija uži promjer za: 1. Vitis rupestris i njene križance s Vitis viniferom 6-12 mm; 2. Udio reznica s promjerom do 7 mm, za Vitis rupestris i njene križance s Vitis vinifera te do 7,5 mm za ostale vrste, ne smije prijeæi 25% od ukupne kolièine. Najmanja duljina reznica podloga za cijepljenje od baze donjeg nodija i gornjeg internodija je 1. Lozne reznice za korjenjake jesu dijelovi loze koji služe za proizvodnju loznih korjenjaka, a moraju imati na sredini gornjeg internodija reznice uži promjer najmanji promjer 3,5 mm, od baze donjeg nodija i gornjeg internodija najmanju duljinu 550 mm za Vitis viniferu 300 mm, a rez na bazalnom dijelu najmanje je 30 mm ispod baze nodija. Lozni korjenjak jest dio loze s razvijenim korijenovim sustavom, necijepljen, namijenjen za sadnju na stalno mjesto ili za podlogu za cijepljenje; najmanjeg je promjera mjereno na sredini internodija ispod gornjeg izboja 5 mm, od bazalnog nodija s korijenovim sustavom do prvog izboja najmanje je duljine 300 mm, a za Vitis viniferu najmanje 220 mm. Svaki korjenjak mora imati najmanje tri dobro razvijena i pravilno rasporeðena korijena. Podloga 420 A mora imati barem dva dobro razvijena i nasuprotno rasporeðena korijena. Lozni cijep nastao je meðusobnim povezivanjem cijepljenjem dijelova vinove loze ili drugih loza, kojima bazalni dio ima razvijen korijenov sustav; korijenov je struk najmanje duljine 200 mm, s najmanje tri dobro razvijena i pravilno rasporeðena korijena podloga 420 A mora imati barem dva dobro razvijena i nasuprotno rasporeðena korijena ; spojno mjesto mora biti potpuno sraslo, pravilno formirano i èvrsto, s dobro razvijenim izbojem, kojemu bazalni dio iskazuje zadovoljavajuæu dozrelost drva. Za lozne cijepove proizvedene kartonažnom tehnikom izboj iz pupa plemke mora imati najmanju duljinu 300 mm te mora biti u potpunosti zdrav, bez vidljivih znakova napada bolesti ili štetoèinja. Spojno mjesto loznog cijepa mora biti potpuno sraslo, pravilno formirano i èvrsto, a korijenov sustav mora biti dobro razvijen, s vidljivim prorastanjem kartona. Najmanja tehnièka èistoæa loznog sadnog i reprodukcijskog materijala u prometu je 96% po pakiranju. Tehnièkom neèistoæom drži se sav materijal djelomièno ili potpuno osušen, materijal koji je iskrivljen te materijal na kojem su vidljiva druga mehanièka i fizièka ošteæenja. U kategoriju osnovni sadni materijal priznat æe se sadni materijal proizveden cijepljenjem osnovnog materijala na osnovnom materijalu te sadni materijal proizveden cijepljenjem osnovnog materijala na certificiranom materijalu. U kategoriju certificirani sadni materijal priznat æe se sadni materijal proizveden cijepljenjem certificiranog materijala na osnovnom materijalu te sadni materijal proizveden cijepljenjem certificiranog materijala na certificiranom materijalu. U kategoriju standardni sadni materijal priznat æe se ostale kombinacije cijepljenja. NAÈIN PAKIRANJA, PLOMBIRANJA I DEKLARIRANJA Èlanak 6. Za pakiranje sadnog materijala upotrebljava se ambalaža od materijala koji su najprikladniji da zaštite sadni materijal od ošteæenja pri prijevozu, rukovanju i skladištenju. Svako pakiranje mora imati deklaraciju na ambalaži. Voæne sadnice mogu se pakirati pojedinaèno ili u snopove po deset komada. Sadni materijal, osim jagode, hmelja, loze proizvedene kartonažnom tehnikom i sadnog materijala u posudama, mora biti vezan u snopove. U jednom snopu može biti vezano do 500 komada sadnog materijala. Sadni materijal hmelja pakira se u vreæe. U jednoj vreæi može biti do 800 komada reznica hmelja. Sadni materijal jagode pakira se u snopove, kutije ili letvarice, što je osnovno pakiranje. U jednom snopu, kutiji ili letvarici smije biti do 1000 komada jagoda. Lozni sadni i reprodukcijski materijal pakira se pojedinaèno ili u snopove, što je osnovno pakiranje, pri èemu je toèno definiran broj komada u snopovima: 1. U jedan snop odnosno vreæu, kutiju ili sanduk smije se pakirati samo sadni materijal iste vrste, podloge, sorte, starosti i kategorije. Pakiranje reprodukcijskog voænog i loznog sadnog materijala plemki i podloga te bezvirusnog sadnog materijala plombira se tako da se ne može materijal izvuæi iz snopa ni skinuti deklaracija na ambalaži bez ošteæenja, ni vratiti u prvotno stanje. Za plombiranje se mogu koristiti plombe od nebojenog bijelog lima ili odgovarajuæe plastiène sigurnosne vezice s nepovratnim mehanizmom. Snopovi osnovnog pakiranja sadnog materijala mogu se dodatno pakirati u odgovarajuæu ambalažu kartonske kutije, PVC vreæe ili drugu ambalažu. Sadni materijal iz domaæe proizvodnje deklarira se temeljem ovih dokumenata: 1. Uvjerenje o podrijetlu, kakvoæi i autentiènosti nadziranoga sadnog materijala; 2. Svjedodžba o zdravstvenom stanju. Proizvoðaèi sadnog materijala dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje deklaracije Zavodu za sjemenarstvo i rasadnièarstvo u daljnjem tekstu: Zavod nakon izvršenog drugog struènog nadzora. Zavod je dužan izdati deklaracije najkasnije za 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Zahtjev za izdavanje deklaracija podnosi se na obrascu broj 1. Sadni materijal iz uvoza deklarira se temeljem dokumenata izdanih od ovlaštene institucije zemlje izvoznice: 1. Certifikat o podrijetlu i autentiènosti vrste, sorte, podloge; 2. Certifikat o zdravstvenom stanju. Uvoznici sadnog materijala dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje deklaracije Zavodu, a uz zahtjev se prilažu dokumenti iz stavka 1. Zavod je dužan izdati deklaracije najkasnije za 7 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Zahtjev za izdavanje deklaracija podnosi se na obrascu broj 1. Deklaracija na ambalaži mora biti od vodootpornog materijala i odgovarajuæe boje. Svaka deklaracija na ambalaži koju izdaje Zavod ima redni broj. Deklaracije na ambalaži, prema kategorijama, izdaju se u bojama sukladno èlanku 41. Deklaracije na ambalaži izdaju se prema obrascu broj 2. Deklaracija uz otpremnicu izdaje se prema obrascu broj 3. O izdanim deklaracijama Zavod vodi evidenciju po obrascu broj 4. UVJETI DRŽANJA SADNOG MATERIJALA Èlanak 16 Sadni materijal u prijevozu i trgovini drži se u uvjetima trap, hladnjaèa i sl. Sadni materijal koji se u trgovini na malo pojavljuje s golim korijenjem mora biti utrapljen u odgovarajuæi supstrat najmanje do visine korijenova vrata. Pri trapljenju moraju vidno biti razdvojene i oznaèene vrste, sorte i kategorije sadnog materijala. Sadni materijal koji se u trgovini na malo pojavljuje u posudama mora takoðer biti vidno odvojen i oznaèen po vrstama, sortama i kategorijama. Za tehnièku kakvoæu sadnog materijala na mjestu prodaje na malo odgovoran je prodavaè. Lozni cijepovi i lozni korjenjaci u trgovini na veliko mogu doæi s golim korijenjem i neparafinirani, pri èemu izboji iz plemke cijepa ili vršnog pupa korjenjaka moraju biti najmanje duljine 150 mm, a korijenje najmanje duljine 200 mm. U trgovini na malo lozni cijepovi i korjenjaci moraju biti prethodno obraðeni, to jest izboji prikraæeni na 2 - 3 pupa, vršni dio cijepa ili korjenjaka mora biti najmanje duljine 50 mm ispod spojnog mjesta ili baze izboja kvalitetno parafiniran, a korijenje mora biti prikraæeno na najmanju duljinu 150 - 200 mm. Tako obraðeni cijepovi pakiraju se u odgovarajuæu kartonsku ambalažu, unutar ambalaže u plastiène vreæe ili folije, a korijenje je zasuto vlažnim supstratom. U trgovini na malo osnovno pakiranje - snop sadnog materijala loze i jagode može se na zahtjev kupca razvezati. Deklaracija na ambalaži uvijek ostaje uz ostatak osnovnog pakiranja. Na mjestu prodaje na malo može se naæi razvezano samo jedno osnovno pakiranje odreðene sorte, klona, podloge ili njihove kombinacije. Proizvoðaè sadnog materijala može prodavati sadni materijal na mjestu gdje je dovršena njegova proizvodnja. ZA SADNI MATERIJAL Red. Brzi pretpregled sadržaja DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO Na temelju èlanka 13. Ovim se pravilnikom propisuju temeljni zahtjevi kojima moraju udovoljavati jestiva ulja i masti, margarini i njima slièni proizvodi, majoneze, umaci, preljevi, salate i ostali proizvodi na bazi jestivih ulja i masti u daljnjem tekstu: proizvodi , naèin deklariranja i podaci koje deklaracija mora sadržavati, evidencijski list o proizvodima i podaci koje evidencijski list sadrži, analitièke metode za ispitivanja udovoljavanja ovih proizvoda temeljnim zahtjevima radi oèuvanja kakvoæe tih proizvoda, a u svrhu zaštite zdravlja i života ljudi te interesa potrošaèa. Temeljnim zahtjevima propisanim ovim pravilnikom mora biti udovoljeno u proizvodnji i prometu proizvoda. Temeljni zahtjevi obuhvaæaju osnovni sastav proizvoda, dodatke, tehnološke postupke, ambalažu, uvjete transporta, èuvanja i skladištenja. Dodaci u smislu ovog pravilnika su dopušteni aditivi i pomoæna sredstva, vitamini, minerali i drugi dodaci radi poveæanja biološke vrijednosti te prehrambeni proizvodi radi poboljšanja prehrambene vrijednosti, zaèini i ekstrakti zaèina. Promet u smislu ovog pravilnika je nuðenje, prodaja, uvoz, skladištenje radi prodaje ili izlaganje za prodaju. Proizvodi se moraju u proizvodnji i prometu transportirati, skladištiti i èuvati na naèin koji osigurava oèuvanje kakvoæe do trenutka otvaranja. U proizvodnji proizvoda iz èlanka 1. JESTIVA ULJA Èlanak 6. Jestiva ulja u smislu ovog pravilnika su proizvodi dobiveni odreðenim tehnološkim postupcima od jedne ili više vrsta sirovih ulja. Ovisno o uvjetima proizvodnje i vrsti sirovina, jestiva ulja se stavljaju u promet kao: 1. Jestivo biljno ulje Èlanak 7. Jestivo biljno ulje u smislu ovog pravilnika je proizvod dobiven postupkom rafinacije jedne ili više vrsta sirovih biljnih ulja. Jestivo biljno ulje koje se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Osnovni sastav ovog proizvoda ne navodi se na deklaraciji. Jestiva ulja s naznakom sirovina iz kojih su proizvedena Èlanak 9. Jestiva ulja s naznakom sirovina iz kojih su proizvedena u smislu ovog pravilnika su proizvodi dobiveni postupkom rafinacije iz odgovarajuæih sirovih ulja, uz uvjet da udio drugih ulja ne prelazi 3%. Jestiva ulja s naznakom sirovina iz kojih su proizvedena stavljaju se u promet kao: 1. Jestiva ulja s naznakom sirovina iz kojih su proizvedena pri stavljanju u promet moraju udovoljavati temeljnim zahtjevima iz èlanka 8. Osim temeljnim zahtjevima iz stavka 1. Ostala jestiva ulja s naznakom sirovina iz èlanka 10. Hladno prešana jestiva ulja Èlanak 13. Hladno prešana jestiva ulja stavljaju se u promet kao: 1. Hladno prešana jestiva ulja koja se stavljaju u promet moraju udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Hladno prešana jestiva ulja iz èlanka 13. Nerafinirana jestiva ulja Èlanak 16. Nerafinirana jestiva ulja stavljaju se u promet kao: 1. Nerafinirano jestivo suncokretovo ulje i ostala nerafinirana jestiva ulja pri stavljanju u promet moraju udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Buèino ulje pri stavljanju u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Nerafinirano jestivo suncokretovo ulje i buèino ulje pri stavljanju u promet osim temeljnim zahtjevima propisanim èlancima 18. Ostala nerafinirana jestiva ulja pri stavljanju u promet osim temeljnim zahtjevima propisanim èlankom 18. Buèino ulje pri stavljanju u promet namijenjeno neposrednoj potrošnji mora biti pakirano u obojenu staklenu ambalažu. JESTIVE MASTI I MRS Jestive masti Èlanak 22. Jestive masti u smislu ovog pravilnika su proizvodi dobiveni odgovarajuæim tehnološkim postupcima od masnog tkiva biljnog ili životinjskog porijekla. Jestive masti stavljaju se u promet kao: 1. Jestiva biljna mast i jestiva miješana mast pri stavljanju u promet moraju udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Jestiva životinjska mast s naznakom porijekla ovisno o vrsti životinje od koje potjeèe masno tkivo i postupka dobivanja stavlja se u promet kao: 1. Domaæa svinjska mast u smislu ovog pravilnika je proizvod dobiven suhim postupkom topljenja masnog tkiva, bez dodavanja dopuštenih aditiva, a pri stavljanju u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Svinjska mast u smislu ovog pravilnika je proizvod dobiven mokrim postupkom topljenja masnih tkiva, a pri stavljanju u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Goveði loj u smislu ovog pravilnika je proizvod dobiven topljenjem masnih tkiva goveda. Pri stavljanju u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Mast peradi u smislu ovog pravilnika je proizvod dobiven topljenjem masnog tkiva peradi. Prema vrsti peradi od koje potjeèe masno tkivo, mast peradi stavlja se u promet kao kokošja, gušèja, pureæa i druge. Mast peradi koja se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Jestive životinjske masti s naznakom porijekla pri stavljanju u promet osim temeljnim zahtjevima propisanim èlancima 27. Ako su jestive životinjske masti s naznakom porijekla iz èlanka 26. Ostale jestive masti s naznakom porijekla iz èlanka 23. Mrs je u smislu ovog pravilnika proizvod poluèvrstog stanja dobiven posebnim postupkom kristalizacije od jestivih masti i ulja biljnog i životinjskog porijekla sa i bez dodataka. Mrs sadrži najmanje 99% masnoæe. Mrs pri stavljanju u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Za proizvode iz èlanaka 23. Ovisno o udjelu masnoæe margarini se stavljaju u promet kao: 1. U proizvodima iz èlanka 38. Deklaracija za proizvode iz èlanka 38. Proizvodi slièni margarinu Èlanak 41. Udjel masnoæe u proizvodima iz stavka 1. Deklaracija za proizvode iz èlanka 41. Proizvodima iz èlanka 38. Ovisno o udjelu jestivog biljnog ulja majoneze se stavljaju u promet kao: 1. Pri stavljanju u promet majoneza mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Salatna majoneza Èlanak 46. Pri stavljanju u promet salatna majoneza mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. Lagana majoneza Èlanak 47. Pri stavljanju u promet lagana majoneza mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1. UMACI, PRELJEVI I SALATE Èlanak 48. U salati udjel majoneze, salatne majoneze, lagane majoneze ili emulgiranih umaka mora biti najmanje 40%. Pri stavljanju u promet proizvodi iz èlanaka 48. OSTALI PROIZVODI NA BAZI JESTIVIH ULJA I MASTI Èlanak 52. Proizvodi iz stavka 1. Za proizvodnju proizvoda iz stavka 1. Pri stavljanju u promet proizvodi iz stavka 1. NAÈIN DEKLARIRANJA Èlanak 53. Proizvodi se stavljaju u promet kao pakovina koja mora na omotu, posudi, naljepnici ili privjesnici imati deklaraciju. Ako ovim pravilnikom nije drugaèije propisano, deklaracija sadrži ove podatke: 1. Rok upotrebe i datum proizvodnje oznaèavaju se dvoznamenkastim oznakama dana, mjeseca i godine. Deklaracija može sadržavati i druge podatke važne za potrošaèa. Deklaracija mora biti lako uoèljiva, jasna i èitljiva. Ako nazivna kolièina punjenja proizvoda koji se stavlja u promet kao pakovina ne prelazi 100 g ili 100 ml, deklaracija mora sadržavati samo naziv proizvoda, tvrtku odnosno naziv i adresu proizvoðaèa odnosno onog koji je proizvod uvezao ili stavio u promet, nazivnu kolièinu punjenja, rok upotrebe prema èlanku 53. Nazivne kolièine punjenja, oznaèavanje nazivnih kolièina, i dopuštena negativna odstupanja stvarne kolièine punjenja od nazivne kolièine punjenja propisani su propisom o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine. EVIDENCIJSKI LIST O PROIZVODU Èlanak 56. Evidencijski list o proizvodu koji proizvoðaè mora imati prije poèetka proizvodnje proizvoda, osim podataka iz deklaracije propisanih èlankom 53. Pri proizvodnji jestivog biljnog ulja proizvoðaè u evidencijski list o proizvodu unosi samo udjel pojedinih vrsta jestivih ulja od kojih je izraðen gotov proizvod. Za proizvode koji se uvoze uvoznik mora osigurati osim podataka iz deklaracije propisanih èlankom 53. UZORKOVANJE I ANALITIÈKE METODE Èlanak 57. Uzorkovanje proizvoda radi provjere pakovina koje se stavljaju u promet provodi se sukladno odredbama propisa o mjeriteljskim zahtjevima za pakovine. Ispitivanje mikrobiološke ispravnosti proizvoda iz èlanka 1. Radi udovoljavanja proizvoda temeljnim zahtjevima propisanim ovim pravilnikom provode se ispitivanja primjenom analitièkih metoda prema hrvatskim normama navedenim u Prilogu 2. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Èlanak 58. Temeljni zahtjevi za rafinirana, nerafinirana i hladno preŠana jestiva ulja i Životinjske masti, s naznakom porijekla Tablica 1. Brzi pretpregled sadržaja DRŽAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO Na temelju èlanka 13. OPÆE ODREDBE Èlanak 1. Zahtjevima propisanim ovim pravilnikom mora biti udovoljeno u proizvodnji i prometu proizvoda. Promet u smislu ovog pravilnika je prodaja kao i držanje na zalihi radi prodaje. Odredbe ovog pravilnika odnose se i na proizvode iz uvoza, ako ovim pravilnikom nije drugaèije propisano. Kakvoæa u smislu ovog pravilnika je skupno svojstvo proizvoda uvjetovano osnovnim sastavom, pridodanim tvarima, tehnološkim postupkom, ambalažom, uvjetima transporta, èuvanja i skladištenja. Osnovnim sastavom u smislu ovog pravilnika smatra se jedna ili više osnovnih sirovina koje su korištene u proizvodnji proizvoda. Pridodane tvari u smislu ovog pravilnika jesu aditivi za prehrambene proizvode dopušteni za uporabu ovim pravilnikom, dodaci koji se dodaju radi poveæanja biološke vrijednosti proizvoda te druge namirnice koje se dodaju radi upotpunjavanja svojstava okusa, mirisa i izgleda proizvoda. Evidencija o proizvodu koju vodi proizvoðaè, osim podataka iz deklaracije propisane èlankom 6. Ako za pojedine proizvode ovim pravilnikom nije drugaèije propisano, proizvodi koji se stavljaju u promet u originalnom pakovanju na omotu, posudi, naljepnici ili privjesnici imati deklaraciju. Deklaracija mora biti lako uoèljiva, jasna i èitljiva. Slova kojima su tiskani naziv proizvoda i tvrtka odnosno naziv i adresa proizvoðaèa, moraju biti veæa od slova kojima su tiskani ostali podaci. Ako proizvod ne pakira proizvoðaè, deklaracija mora sadržavati sve podatke iz èlanka 6. Ako neto masa proizvoda koji se stavlja u promet u originalnom pojedinaènom pakovanju nije veæa od 100 g, deklaracija mora sadržavati samo naziv proizvoda, tvrtku odnosno ime i sjedište proizvoðaèa odnosno onoga tko je proizvod pakirao i neto masu proizvoda. Deklaracija iz stavka 1. Proizvod koji se ne stavlja u promet u originalnom pakovanju mora imati deklaraciju samo kad je to ovim pravilnikom propisano. Nije dopušteno bojenje, zaslaðivanje i aromatiziranje proizvoda umjetnim sredstvima, konzerviranje proizvoda kemijskim sredstvima i zraèenje ionizirajuæim ili ultravioletnim zrakama te dodavanje proizvodima drugih kemijskih sredstava, ako ovim pravilnikom nije drugaèije odreðeno. Proizvodi se moraju u proizvodnji i prometu transportirati, skladištiti i èuvati na naèin koji osigurava oèuvanje temeljnih zahtjeva kakvoæe do trenutka otvaranja. Nazivne kolièine punjenja, oznaèivanje nazivnih kolièina i dopuštena odstupanja od nazivne kolièine punjenja za proizvode iz èlanka 1. Kakao-zrna jesu fermentirane i osušene sjemenke ploda kakaovca Theobroma cacao L. Kakao-zrna moraju udovoljavati uvjetima propisanim hrvatskom normom HRN E. Pod kakao-proizvodima, prema ovom pravilniku, razumijevaju se: 1 kakao-lom, 2 kakao-masa, 3 kakao-sitnež, 4 kakao-pogaèa, 5 kakao-maslac, 6 kakao-prah, 7 èokolade, 8 ostali èokoladni proizvodi. U proizvodnji kakao-proizvoda, proizvoda sliènih èokoladi i krem-proizvoda mogu se, ako ovim pravilnikom nije drugaèije propisano, upotrebljavati ovi aditivi. Kakao-proizvodi moraju se èuvati na suhom i hladnom mjestu, ne smiju biti izloženi sunèanoj svjetlosti, vlazi, velikim temperaturnim promjenama i ne smiju se nalaziti u blizini tvari èiji miris mogu upiti. Kakao-lom jest oèišæena, ljuske i klice osloboðena jezgra kakao-zrna. Kakao-lom ne smije sadržavati više od 5% kakao-ljuske i klice zajedno niti više od 10% ukupnog pepela, raèunano na suhu bezmasnu tvar kakao-loma. Kakao-masa jest proizvod dobiven mehanièkim usitnjavanjem kakao-loma, bez oduzimanja ili dodavanja bilo kakvih sastojaka, osim ako je rijeè o alkaliziranom proizvodu. Kakao-masa ne smije sadržavati više od 5% kakao-ljuske i kakao-klice zajedno niti više od 10% ukupnog pepela, raèunano na bezmasnu suhu tvar kakao-mase. Kakao-sitnež je mješavina fino usitnjene kakao-jezgre, kakao-ljuske i kakao-klice, koja nastaje pri ljuštenju kakao-zrna. Kakao-pogaèa nastaje kad se kakao-lomu ili kakao-masi mehanièkim postupcima oduzme dio masti. Ekspeler kakao-pogaèa jest kakao-pogaèa dobivena ekspeler postupkom iz kakao-zrna, s dodatkom kakao-loma i kakao-pogaèe ili bez njih. Kakao-lom i kakao-masa ne smiju sadržavati više od 14% ukupnog pepela, raèunano na bezmasnu suhu tvar, ako je rijeè o alkaliziranom proizvodu. Kakao-maslac jest masnoæa dobivena mehanièkim postupcima iz kakao-zrna, kakao-loma, kakao-mase, kakao-pogaèe ili kakao-sitneži. Kakao-maslac se može: 1 filtrirati i centrifugirati, 2 odsluziti i dezodorirati vodenom parom u vakuumu ili drugim uobièajenim postupkom, 3 obraditi natrijevom lužinom ili drugim uobièajenim sredstvima za neutralizaciju, 4 obraditi zemljom za bijeljenje, aktivnim ugljenom ili drugim uobièajenim sredstvom za obezbojenje. Kakao-maslac može biti: 1 prešani kakao-maslac, koji se dobiva prešanjem kakao-loma ili kakao-mase, može se nadalje obraðivati na naèin propisan toèkama 1 i 2 stavka 2. Boja, miris i okus pojedinih vrsta kakao-maslaca moraju odgovarati karakteristikama tih vrsta i ne smiju imati strani miris i okus. Kakao-prah jest proizvod dobiven mljevenjem kakao-pogaèe. Kakao-prah se može proizvoditi alkaliziranjem kakao-mase ili kakao-loma dopuštenim alkalijama, s tim što takav kakao-prah ne smije sadržavati više od 0,5% alkalija, pojedinaèno ili u kombinaciji, izraženih kao bezvodni kalijev karbonat, raèunano na bezmasnu suhu tvar proizvoda. Kakao-prah koji se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima: 1 da sadrži najmanje 17,5% kakao-maslaca, raèunano na suhu tvar; 2 da ne sadrži više od 8% vode, raèunano na gotovi proizvod, 3 da ne sadrži više od 8% pepela, a solubilizirani kakao-prah - više od 11% pepela i 0,3% pijeska, raèunano na bezmasnu suhu tvar, 4 da ne sadrži primjese škroba, želatine i sliènih tvari, strane mineralne tvari i boje, strane masnoæe ili bilo kakve druge tvari koje se stavljaju iskljuèivo radi poveæanja mase, prikrivanja loše kakvoæe ili postizanja prividno bolje kakvoæe, 5 ne smije biti užegnut, kiseo ili pljesniv, zagaðen kukcima ili njihovim izmetom i po izgledu, okusu ili mirisu toliko izmijenjen da nije prikladan za prehranu. U promet se može stavljati i kakao-prah koji sadrži manje od 17,5% kakao-masti, ali ne manje od 10%, raèunano na suhu tvar kakao-praha. Na deklaraciji za takav kakao-prah, osim podataka iz èlanka 5. Kakao-prah koji sadrži manje od 10% kakao-masti ne smije se staviti u promet za neposrednu potrošnju. Dopušteno je stavljati u promet: 1 zaslaðeni kakao-prah odnosno smjesu kakao-praha i saharoze, s tim što takav proizvod smije sadržavati najviše 60% saharoze, a mora sadržavati najmanje 6% kakao-maslaca, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 smjesu kakao-praha, saharoze i mlijeka u prahu, s tim što takva smjesa mora sadržavati najmanje 20% kakao-praha i najmanje 5% kakao-maslaca, a smije sadržavati najviše 50% saharoze, raèunano na suhu tvar proizvoda. Instant-kakao i instant-kakao s mlijekom jesu proizvodi dobiveni tehnološkim postupkom aglomeriranja nemasnoga kakao-praha i jednoga ili više ovih sastojaka: saharoze, mlijeka u prahu, sirutke u prahu, sladnog ekstrakta, sojinih bjelanèevinskih proizvoda, bjelanèevina mlijeka i arome. Instant-kakao koji se stavlja u promet mora sadržavati: najmanje 20% nemasnog kakao-praha i najviše 1,5% emulgatora, raèunano na suhu tvar proizvoda, najviše 75% saharoze i najviše 4% vode, raèunano na proizvod. Instant-kakao s mlijekom koji se stavlja u promet mora sadržavati najmanje 10% bezmasne suhe tvari mlijeka i najmanje 13% nemasnoga kakao-praha te najviše 1,5% emulgatora, raèunano na suhu tvar proizvoda i najviše 75% saharoze i 4% vode, raèunano na proizvod. Smjesa kakao-praha sa šeæerima ili sa šeæerima i mlijekom u prahu, instant-kakao i instant-kakao s mlijekom mogu se stavljati u promet samo u originalnom pakovanju. U deklaraciji za proizvode iz stavka 1. Deklaracija za proizvode iz stavka 1. Èokolade èokoladne mase jesu homogeni proizvodi dobiveni posebnim tehnološkim postupkom, obradom šeæera s jednim ili više ovih sastojaka: kakao-loma, kakao-mase, prešane kakao-pogaèe, kakao-praha, nemasnog kakao-praha i kakao-maslaca s dopuštenim pridodacima ili bez njih. Vrste èokolada èokoladnih masa jesu: èokolada, èokolada s poveæanim udjelom šeæera, mlijeèna èokolada, mlijeèna èokolada s visokim udjelom mlijeka, mlijeèna èokolada s vrhnjem, èokolada s obranim mlijekom, bijela mlijeèna èokolada, èokolada u prahu, desertna èokolada, èokoladni preljev. Šeæeri koji se prema odredbama ovog pravilnika, upotrebljavaju za proizvodnju kakao-proizvoda jesu: saharoza, dekstroza bezvodna i monohidratna , invertni šeæer, škrobni sirupi, fruktoza i laktoza, osim laktoze iz suhe tvari mlijeka. Šeæeri uneseni s prirodnim sirovinama ne uraèunavaju se u ukupne šeæere u gotovom proizvodu. U proizvodnji kakao-proizvoda, kao zamjena za šeæere, mogu se upotrebljavati sorbitol, manitol i ksilitol, izomalt, maltitol, maltitol-sirup, laktitol, i polidekstroza A i N. Èokolada koja se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 18% kakao-maslaca, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 14% bezmasne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najmanje 35% ukupne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati najviše 65% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Èokolada s poveæanim udjelom šeæera koja se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 18% kakao-maslaca, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 12% bezmasne suhe tvari i kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najmanje 30% ukupne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati najviše 70% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Mlijeèna èokolada jest homogeni proizvod dobiven posebnom tehnološkom obradom smjese šeæera s jednim ili više ovih kakao-sastojaka: kakao-loma, kakao-mase, kakao-pogaèe, kakao-praha, nemasnog kakao-praha i kakao-maslaca, te s jednim ili više ovih mlijeènih dijelova: mlijeka u prahu, obranog mlijeka u prahu, maslaca i kondenziranog mlijeka s dopuštenim dodacima ili bez njih. Mlijeèna èokolada koja se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 2,5% bezmasne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 25% ukupne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najmanje 3,65% mlijeène masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati najmanje 10,5% bezmasne suhe tvari mlijeka, raèunano na suhu tvar proizvoda, 5 sadržavati najmanje 25% ukupne masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 6 sadržavati najviše 55% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Mlijeèna èokolada s visokim udjelom mlijeka koja se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe; 1 sadržavati najmanje 2,5% bezmasne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 20% ukupne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najmanje 5% mlijeène masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati najmanje 15% bezmasne suhe tvari mlijeka, raèunano na suhu tvar proizvoda, 5 sadržavati najmanje 25% ukupne masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 6 sadržavati najviše 55% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Mlijeèna èokolada s vrhnjem koja se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 2,5% bezmasne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 25% ukupne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najmanje 7% mlijeène masti raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati najmanje 3%, a najviše 14% bezmasne suhe tvari mlijeka, raèunano na suhu tvar proizvoda, 5 sadržavati najmanje 25% ukupne masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 6 sadržavati najviše 55% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Èokolada s obranim mlijekom koja se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 2,5% bezmasne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 25% ukupne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najmanje 14% bezmasne suhe tvari mlijeka, raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati najmanje 25% ukupne masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 5 sadržavati najviše 55% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Bijela mlijeèna èokolada jest homogeni proizvod dobiven posebnom tehnološkom obradom smjese šeæera, mlijeka i kakao-maslaca, s dopuštenim pridodacima ili bez njih. Bijela mlijeèna èokolada koja se stavlja u promet mora udovoljavati uvjetima za mlijeènu èokoladu iz èlanka 34. Èokolada se može stavljati u promet kao èokolada u prahu, s tim da udovoljava uvjetima iz èlanka 31. Mlijeèna èokolada se može stavljati u promet kao mlijeèna èokolada u prahu, s tim da udovoljava uvjetima iz èlanka 33. Desertna èokolada èokolada fine strukture koja se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 30% kakao-maslaca, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 17% bezmasne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najmanje 49% ukupne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati najviše 51% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Èokoladni preljev kuvertira, tunk-masa koje se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 31% kakao-maslaca, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 2,5% bezmasne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najmanje 35% ukupne suhe tvari kakao-dijelova, raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati najviše 65% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda, Mlijeèni èokoladni preljev mlijeèna tunk-masa koji se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 udovoljavati svim uvjetima za mlijeènu èokoladu iz èlanka 29. Èokoladama èokoladnim masama mogu se dodavati kava, sladni ekstrakt, kikiriki, sezam, mak, kesten, jezgrièavo voæe te njihove preraðevine grilaž, krokant i sl. Èokolade èokoladne mase s dodacima kao što su proizvodi od žitarica ekspandirani, ekstrudirani-krispi i sl. Èokolada s kavom mora sadržavati najmanje 2% fino samljevene pržene kave, raèunano na suhu tvar proizvoda. Èokolada s drugim dodacima mora sadržavati najmanje 12%, a najviše 30% ovih sastojaka: sladni ekstrakt, kikiriki, sezam, mak, kesten, jezgrièavo voæe, te njihove preraðevine grilaž, krokant i sl. Èokoladama èokoladnim masama mogu se dodati, bez posebnog deklariranja u nazivu proizvoda, u ukupnoj kolièini do 5%, dodatne sirovine navedene u stavku 4. Èokoladama èokoladnim masama može se dodati najviše do 5% biljne masti uz obvezno deklariranje maksimalno dodane kolièine te masti. Èokolada s bijelim slojem iskristaliziranog šeæera ili kakao-masti ne smatra se pokvarenom ako udovoljava ostalim temeljnim zahtjevima kakvoæe propisanim ovim pravilnikom za odgovarajuæu vrstu èokolade. Èokolada se stavlja u promet u obliku table neto mase od 5 g do 1000 g. Tabla iz stavka 1. Èokolada u blokovima namijenjena daljnjoj preradi, može se staviti u promet i u komadima veæe mase od 1 kg. Pod ostalim èokoladnim proizvodima, prema ovom pravilniku, razumijevaju se: punjena èokolada, èokoladni deserti i èokoladni draže. Punjena èokolada jest proizvod koji se dobiva tako da se kruto, polukruto ili tekuæe punjenje od fondana ili trajnih konditorskih odnosno drugih pogodnih masa prelije èokoladnim preljevom ili na drugi naèin pokrije èokoladnim slojem, pri èemu proizvod mora sadržavati najmanje 30% èokoladne mase. Punjena èokolada stavlja se u promet u tablama neto mase od 5 g do 1000 g. Èokoladni deserti jesu proizvodi koji se dobivaju tako da se konditorskim proizvodima doda èokoladna masa, ili se pojedina tekuæa, polutekuæa, kruta, polukruta ili pjenasta punjenja preliju èokoladnim preljevom, odnosno uliju u šuplje èokoladne modele raznih oblika preliveni èokoladni deserti, punjeni èokoladni deserti, djelimièno preliveni èokoladni deserti i dr. Za èokoladne deserte iz stavka 1. Preliveni èokoladni deserti iz stavka 1. Djelimièno preliveni èokoladni deserti iz stavka 1. Èokoladni desert koji se pojedinaèno pakira mora biti uvijen u aluminijsku foliju nelakiranu, lakiranu, nekaširanu i kaširanu ili u druge materijale dopuštene za pakiranje prehrambenih proizvoda. Èokoladni deserti koji se ne pakiraju pojedinaèno nego se pakiraju u kutije moraju biti složeni tako da za vrijeme transporta ostanu neošteæeni. Èokoladni desert može se stavljati u promet samo u originalnom pakovanju. Èokoladni desert može se stavljati u promet na malo u rinfuzi samo u specijaliziranim prodavaonicama, a pojedinaèno pakirani èokoladni desert u rinfuzi - i u ostalim trgovinama na posebno izdvojenom mjestu. Posude iz kojih se odmjerava èokoladni desert u rinfuzi moraju imati deklaraciju iz èlanka 6. Èokoladni draže jest proizvod ovalnog oblika i sastoji se od jezgre korpusa i èokoladnog plašta. Èokoladni plašt mora iznositi najmanje 50% od ukupne mase gotovog proizvoda. Jezgra može biti proizvedena od trajnih konditorskih masa, jezgrièavog ili suhog voæa, kandiranog voæa i povræa, proizvoda od žitarica ekspandirani, ekstrudirani-krispi i sl. Za postizanje površinskog sjaja èokoladnog dražea mogu se upotrijebiti sredstva na bazi parafina, voskova, šelaka, jestivih masti i talka te njihove mješavine. Masa za punjenje ne smije sadržavati tvari koje umanjuju hranjivu vrijednost punjene èokolade odnosno èokoladnog deserta brašno, saharin i sl. Masa za punjenje može se bojiti i aromatizirati dopuštenim prehrambenim prirodnim ili umjetnim bojama odnosno aromatizirati dopuštenim prehrambenim prirodnim, prirodno-identiènim ili umjetnim aromama, s tim što ukupna kolièina boje ne smije biti veæa od 0,03%, a arome od 3%, raèunano na masu proizvoda. Masi za punjenje èokolade i èokoladnog deserta može se dodati enzim invertaza ili sorbitol radi održavanja svježine. Za konzerviranje punjenja može se upotrijebiti sorbinska kiselina ili natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli sorbinske kiseline do 0,15%, raèunano na kolièinu mase za punjenje. Ako je kolièina alkohola u ostalim èokoladnim proizvodima iz odredbe èlanka 44. U deklaraciji za èokoladu mase veæe od 100 g, osim podataka iz èlanka 6. Èokoladu s dodacima navedenim u odredbi èlanka 41. U deklaraciji za ostale èokoladne proizvode mase veæe od 100 g. Proizvodi slièni èokoladi Èlanak 53. Proizvodi slièni èokoladi moraju u prometu udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 21% ukupne masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 5% kakao-praha, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najviše 60% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Šeæerni deserti preliveni šeæernim preljevom moraju sadržavati najmanje 20% tog preljeva, a punjeni šeæerni deserti - najmanje 30% tog preljeva, raèunano na suhu tvar proizvoda. Šeæerni deserti djelomièno preliveni moraju sadržavati najmanje 8% šeæernog preljeva, raèunano na suhu tvar proizvoda. Šeæerni preljev mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 25% ukupne masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 5% kakao-praha, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najviše 55% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Masa za punjenje proizvoda sliènih èokoladi mora udovoljavati uvjetima iz èlanka 50. Šeæerni draže jest proizvod ovalnog oblika, sjajne površine i sastoji se od jezgre korpusa i plašta od šeæernog preljeva. Plašt od šeæernog preljeva mora iznositi najmanje 50% raèunano na ukupnu masu gotovog proizvoda. Proizvodima sliènim èokoladi mogu se dodavati: kava, sladni ekstrakt, sezam, mak, kesten, kikiriki, jezgrièavo voæe i njihove preraðevine grilaž, krokant i sl. Proizvodi slièni èokoladi s kavom moraju sadržavati najmanje 2% fino samljevene pržene kave raèunano na suhu tvar proizvoda. Proizvodi slièni èokoladi u koje se dodaju proizvodi od žitarica ekspandirani, ekstrudirani - krispi i sl. Proizvodi slièni èokoladi moraju sadržavati najmanje 12%, a najviše 30% od ovih sastojaka: sladni ekstrakti, kikiriki, sezam, mak, kesten, rogaè, jezgrièavo voæe, a i njihove preraðevine grilaž, krokant i sl. Proizvodima sliènim èokoladi mogu se dodati, bez posebnog deklariranja u nazivu proizvoda, u ukupnoj kolièini do 5%, dodatne sirovine navedene u odredbi stavka 4. Proizvodi slièni èokoladi moraju se èuvati na suhom i hladnom mjestu, ne smiju biti izloženi utjecaju sunca, vlage i velikim temperaturnim promjenama i ne smiju se držati u blizini tvari od kojih mogu upiti miris. Šeæeri koji se, prema ovom pravilniku, upotrebljavaju za proizvodnju proizvoda sliènih èokoladi jesu: saharoza, dekstroza bezvodna ili monohidratna , invertni šeæer, škrobni sirupi, fruktoza i laktoza. Šeæeri uneseni s prirodnim sirovinama ne uraèunavaju se u ukupne šeæere u proizvodu. U proizvodnji proizvoda sliènih èokoladi, kao zamjena za šeæere iz stavka 1. Proizvodi slièni èokoladi s bijelim slojem iskristaliziranog šeæera ili s izdvojenim slojem masti ne smatraju se pokvarenim ako udovoljavaju ostalim temeljnim zahtjevima kakvoæe propisanim ovim pravilnikom za odgovarajuæu vrstu proizvoda. Proizvodi slièni èokoladi stavljaju se u promet u originalnom pakovanju. U deklaraciji za proizvode sliène èokoladi mase veæe od 100 g, osim podataka iz èlanka 6. Na deklaraciji proizvoda sliènih èokoladi mora biti naznaka npr. Na deklaraciji proizvoda sliènih èokoladi koji sadrže sirovine u kolièinama propisanim u èlanku 59. Krem-proizvodi jesu proizvodi dobiveni posebnim tehnološkim postupkom - obradom smjese šeæera, mlijeka ili mlijeènih proizvoda, biljnih masnoæa i drugih dodatnih sirovina propisanih ovim pravilnikom. Po konzistenciji krem-proizvodi mogu biti mazivi ili kruti, ovisno o vrsti upotrijebljene masnoæe. Šeæeri koji se, prema ovom pravilniku, upotrebljavaju za proizvodnju krem-proizvoda, jesu: saharoza, dekstroza bezvodna ili monohidratna , invertni šeæer, škrobni sirupi, fruktoza i laktoza, osim laktoze iz suhe tvari mlijeka. Šeæeri uneseni s prirodnim sirovinama ne uraèunavaju se u ukupne šeæere u proizvodu. U proizvodnji krem proizvoda, kao zamjena za šeæere iz stavka 1. Prema naèinu proizvodnje i vrsti upotrebljivih sirovina i dodataka, krem-proizvodi se stavljaju u promet kao: 1 kakao-krem-proizvod, 2 mlijeèni krem-proizvod, 3 lješnjak, ili badem, ili kikiriki, ili rogaè ili slièan krem-proizvod, 4 krem-proizvod s dodacima. Kakao krem-proizvod koji se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 5% bezmasnog kakao-praha, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 7% bezmasne suhe tvari mlijeka, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najmanje 25% ukupne masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati najviše 60% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Mlijeèni krem-proizvod koji se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 15% bezmasne suhe tvari mlijeka, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 25% ukupne masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najviše 60% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda. Lješnjak, ili badem, ili kikiriki, ili rogaè ili slièan krem-proizvod koji se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 12% lješnjaka ili badema, ili kikirikija ili rogaèa ili sl. Krem-proizvod s dodacima koji se stavlja u promet mora udovoljavati ovim temeljnim zahtjevima kakvoæe: 1 sadržavati najmanje 7% bezmasne suhe tvari mlijeka, raèunano na suhu tvar proizvoda, 2 sadržavati najmanje 25% ukupne masti, raèunano na suhu tvar proizvoda, 3 sadržavati najviše 60% ukupnih šeæera, raèunano na suhu tvar proizvoda, 4 sadržavati minimalne kolièine dodataka navedenih u èlanku 72. U promet se mogu staviti mješavine krem-proizvoda. Krem-proizvodima mogu se dodavati kava, lješnjak, orah, badem, kikiriki i drugo jezgrièavo voæe, a i njihove preraðevine grilaž, krokant i sl. Krem-proizvodi s kavom moraju sadržavati najmanje 2% fino samljevene pržene kave raèunano na proizvod. Krem-proizvodima mogu se dodati bez posebnog deklariranja, u ukupnoj kolièini do 5%, dodaci navedeni u stavku 1. Krem-proizvodi s bijelim slojem iskristaliziranog šeæera ili izdvojenim slojem masti ne smatraju se neispravnim ako udovoljavaju ostalim temeljnim zahtjevima kakvoæe propisanim ovim pravilnikom za odgovarajuæu vrstu proizvoda. Krem-proizvodi moraju se èuvati na suhom i hladnom mjestu, ne smiju biti izloženi utjecaju sunca, vlage, velikim promjenama temperature i ne smiju se držati u blizini tvari od kojih mogu upiti mirs. Krem-proizvodi stavljaju se u promet samo u originalnom pakovanju. U deklaraciji za krem-proizvode, mase veæe od 100 g, osim podataka iz èlanka 6. Za krem-proizvode s dodacima, osim podataka iz odredbe stavka 1. Za mješavine krem-proizvoda deklaracija mora sadržavati podatke iz st. Bombonski proizvodi Èlanak 77. Bombonski proizvodi, prema ovom pravilniku, jesu proizvodi dobiveni preradom šeæera propisanih ovim pravilnikom i drugih sirovina, uz dodavanje sredstava za postizanje izgleda, okusa i mirisa svojstvenih pojedinim vrstama bombonskih proizvoda. Bombonskim proizvodima mogu se dodavati kava, jezgrièavo voæe i njihove preraðevine, kandirano voæe i povræe i drugo voæe te voæni proizvodi, kukuruzne i zobene pahuljice, proizvodi od žitarica ekspandirani, ekstrudirani - krispi i sl. Bombonski proizvodi mogu se aromatizirati dopuštenim prehrambenim prirodnim aromama, prirodno identiènim ili umjetnim aromama, ili njihovim mješavinama i bojiti prirodnim ili umjetnim bojama. Kolièina boje ne smije biti veæa od 0,3%, osim za draže bombone i draže žvakaæu gumu, kod kojih kolièina boje ne smije biti veæa od 0,1%, raèunano na masu proizvoda. Kolièina arome ne smije biti veæa od 3% raèunano na masu proizvoda. Kolièina suhe tvari ekstrakta ljekovitog bilja ne smije biti veæa od 5%, raèunano na masu proizvoda. U proizvodnji bombonskih proizvoda može se kao sredstvo za konzerviranje upotrijebiti 0,15% sorbinske kiseline odnosno odgovarajuæih kolièina natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli sorbinske kiseline. U proizvodnji bombonskih proizvoda za održavanje svježine mogu se upotrijebiti sorbitol, glicerin i invertaza. Bombonskim proizvodima mogu se dodati emulgatori u ukupnoj kolièini do 0,3%. Za postizanje okusa, u proizvodnji bombonskih proizvoda mogu se upotrijebiti: vinska, limunska, jabuèna, octena, askorbinska i mlijeèna kiselina te njihove odgovarajuæe soli. Za postizanje površinskog sjaja draže bombona i draže žvakaæe gume mogu se upotrijebiti sredstva na bazi parafina, voskova, šelaka, jestive masti i talka te njihove mješavine. Šeæeri koji se, prema odredbama ovog pravilnika, upotrebljavaju u proizvodnji bombonskih proizvoda jesu: saharoza, dekstroza bezvodna ili monohidratna , invertni šeæer, škrobni sirupi, fruktoza i laktoza. Šeæeri uneseni s prirodnim sirovinama ne uraèunavaju se u ukupne šeæere u proizvodu. U proizvodnji bombonskih proizvoda, kao zamjena za šeæere iz stavka 1.